Ministarstvo zdravstva donijelo je uputu za dopunski rad zdravstvenih radnika

Ministarstvo zdravstva donijelo je uputu za dopunski rad liječnika

Dopunski rad liječnika

Liječničke udruge: Upute za dopunski rad unose nejednake kriterije, zdravstvena administracija prebacuje odgovornost

31. prosinac 2025.

izvor: Slobodna Dalmacija - Liječničke udruge: Upute za dopunski rad unose nejednake kriterije, zdravstvena administracija prebacuje odgovornost

‘Liječnici nemaju stvaran utjecaj na duljinu listi čekanja‘

Hrvatska liječnička komora (HLK) i Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) ocijenile su kako upute bolničkim ravnateljima s novim kriterijima za dopunski rad zdravstvenih radnika od Nove godine nisu pravno obvezujuće te će unijeti nejednake kriterije u javne ustanove. 

Ministarstvo zdravstva objavilo je da se u uputama poslanim bolničkim ravnateljima prvi put precizno i mjerljivo definiraju kriteriji za odobravanje dopunskog rada zdravstvenih radnika kod drugog poslodavca ili za rad za vlastiti račun u okviru zdravstvene djelatnosti matične ustanove, a jedan od glavnih kriterija je dužina lista čekanja u pojedinoj djelatnosti. 

Upute su pravno i sadržajno neprihvatljive, smatraju u HLK. Ističu kako se ne radi o obvezujućem aktu te njihova primjena ovisi o volji pojedinih ravnatelja, što nije prihvatljivo u javnom sustavu u kojem moraju vrijediti jednaka pravila za sve. Uz to, takve upute ne mogu ukinuti ili nadjačati pravilnik koji je obvezujući dokument.

HLK smatra da je postojeći Pravilnik o dopunskom radu liječnika dostatan i da već sada sadrži jasne kriterije za odobravanje dvojnog rada, kao i mehanizme za sankcioniranje mogućih zlouporaba. Prema pravilniku, liječnik može dobiti odobrenje samo ako redovito i savjesno obavlja poslove kod matičnog poslodavca, stručno se usavršava, poštuje strukovna i stegovna pravila. 

Komora pritom ističe da je pravna regulativa već predvidjela obvezu sklapanja ugovora između matične ustanove i privatne ili druge zdravstvene ustanove u kojoj se obavlja dvojni rad, uz jasno definirano radno vrijeme, opseg posla i visinu naknade.

Liječnici, ističe Komora, nemaju stvaran utjecaj na duljinu listi čekanja, koje ovise o organizaciji rada, dostupnosti opreme, kadrovskim kapacitetima i financiranju sustava te naglašava da kriterij o dopuštenih 120 dana čekanja nema uporište u stvarnoj odgovornosti pojedinog liječnika.

Dvojni rad, navode, jedan je od mehanizama zadržavanja liječnika u javnom zdravstvu te je uobičajena praksa u većini europskih zemalja.

Slično stajalište iznijela je i Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), koja poručuje da u javnom zdravstvenom sustavu liste čekanja nema pojedini liječnik, nego zdravstvene ustanove. Liječnici rade prema rasporedu koji im je određen.

Prebacivanje odgovornosti sa zdravstvene administracije

"Kažnjavanje liječnika uskraćivanjem suglasnosti za dvojni rad zbog duljine listi čekanja predstavlja prebacivanje odgovornosti sa zdravstvene administracije na one koji sustav održavaju svojim radom“, navodi HUBOL, dodajući da su duge liste čekanja posljedica lošeg upravljanja, nedostatka kadrova, starenja stanovništva, nepostojanja obvezujućih normativa i dugogodišnjeg izostanka reformi.

Udruga upozorava i na političko imenovanje ravnatelja i upravnih vijeća, što, kako navode, često dovodi do lošeg upravljanja ustanovama i dodatno pogoršava stanje u sustavu.

I HLK i HUBOL ističu kao temeljni problem izostanak obvezujućih vremensko-kadrovskih normativa. Postojeći normativi, prema njihovim ocjenama, paušalni su, neprimjenjivi u praksi i ne omogućuju ozbiljno planiranje rada niti objektivnu analizu izvršenja.

Bez toga, upozoravaju, nije moguće pratiti učinkovitost rada liječnika i zdravstvenih ustanova, niti planirati kadrovske i organizacijske potrebe sustava.

Prijedlog Ministarstva da se ispunjenje obveza procjenjuje prema prosjecima pojedinih bolnica HUBOL ocjenjuj kao duboko promašen, jer bi doveo do dodatnog opterećenja onih koji već rade više od prosjeka.

Liječničke udruge poručuju da ograničavanje ili zabrana dvojnog rada neće skratiti liste čekanja. Podsjećaju da su slične mjere u prošlosti dovele do odlaska dijela liječnika iz javnog sustava, bez pozitivnog učinka na dostupnost zdravstvene skrbi.

Gotovac: Hrstić je bolnicama uputila blef

14. siječanj 2026.

izvor: Gotovac: Hrstić je bolnicama uputila blef – Portal Novosti

U utorak su na adrese svih bolnica stigle upute za odobravanje liječničkog rada u privatnoj praksi, s naznakom hitno čiji sadržaj govori da se radi o administrativnom i PR manevru, a ne rješenju za gorući problem zdravstva.

inistrica zdravstva Irena Hrstić od dolaska na funkciju najavljuje izmjene pravila za odobrenje dopunskog rada liječnicima u privatnim sektoru, a mediji su još prošle godine počeli propitivati zašto se apsolutno ništa ne događa. Odgovor na pitanje zašto novi pravni akt tokom prošle godine nije barem pušten u javnu raspravu, stigao je tek u prosincu, kada je Hrstić objavila da će dvojni rad riješiti kroz upute, odnosno, da neće mijenjati tzv. Pravilnik o dvojnom radu.

Od tada do danas o najavljenim se uputama dosta govorilo, no nitko ih nije vidio, jer njihovo donošenje ne mora proći javnu proceduru. Novosti sada prvi put objavljuju dio dokumentacije koja je 13. siječnja 2026. stigla na adresu ravnatelja svih hrvatskih bolnica čiji formalni status i sadržaj otkriva nešto neočekivano: Hrstić je povukla pravno eksplozivan potez, koje će samo dodatno zakomplicirati gorući problem.

Prvi dokument je okružnica, upućena „organizacijskim jedinicama – važno i žurno“, s naslovom: 

„Okružnica – nove upute Ministarstva zdravstva za izdavanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca i reviziju postojećih odobrenja“. U dokumentu se ministarstvo poziva na činjenicu da je 31. prosinca 2025. godine, uputa dostavljena nakon žurnog sastanka ravnatelja bolničkih ustanova s ministricom. U okružnici stoji da se nova pravila primjenjuju od 1. siječnja 2026. godine, a ustanove su obavezne revidirati sva postojeća i važeća odobrenja za dodatni rad i o tome izvijestiti Ministarstvo – najkasnije do 31. siječnja.

Dakle, politička tema s kojom se odugovlačilo više od godinu dana, najednom mora biti promptno zaključena, i to u pravno problematičnim okolnostima.

U operativnom pogledu, ključni su novi obrasci s kriterijima vrednovanja mjerila za davanje odobrenja, poruka da su ih dužni koristiti i zdravstveni radnici, a da se obrasci za reviziju trebaju dostaviti od 13. do 19. siječnja ove godine.

Nakon revizije, dokumentacija – najkasnije do 26. siječnja – ide pravnoj službi koja po novome odlučuje o svim zahtjevima.

Ministrica uvodi pet mjerila: izvršenje, kompetencije i vještine, liste čekanja, poštivanje radnog vremena i nepostojanje pravomoćnih kaznenih/prekršajnih/disciplinskih odluka. Za kriterij „izvršenja“ daje se formula: promatra se razdoblje od posljednjih 12 mjeseci; ukupni broj izvedenih dijagnostičko-terapijskih postupaka (DTP) dijeli se s brojem izvršitelja relevantnih za postupke iz kataloga naručivanja; ako je izvršenje ispod prosjeka, mjerilo je neispunjeno, ako je minimalno prosječno ili iznad, onda je ispunjeno. Za mjerilo „liste čekanja“ uvode se pragovi i kvote: ako pacijenti čekaju do 30 dana – svi mogu dobiti odobrenje; 31–60 dana – 75 posto radnika; 61–90 – 50 posto; 91–120 – 25 posto; iznad 120 dana – nitko ne može dobiti odobrenje.

Prevedeno na realnost lista čekanja – po novim bi uputama zanemarivo mali broj liječnika mogao dobiti odobrenje za rad u privatnoj praksi.

Pored toga, uvodi se pravilo prioriteta (prednost ima onaj s većim izvršenjem DTP-ova) i posebno pravilo da se u slučaju dugih lista čekanja odobrenje prvo uskraćuje voditelju organizacijske jedinice.

U dokumentu koji će ispunjavati i potpisivati zaposlenici stoji i to da radnik mora izjaviti, sukladno članku 156.a Zakona o zdravstvenoj zaštiti (ZZZ), da nije osnivač zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost „povezanu s poslovima iz djelatnosti u kojoj je zaposlen/a“.

Budući da ZZZ to propisuje samo za šefove bolničkih odjela, klinika i zavoda, a izjava je namijenjena svima, nejasno je širi li Ministarstvo zdravstva pravila izvan okvira koje zadaje Zakon i Pravilnik.

To ne bi bilo čudno, jer ostale upute sadrže normativnu razradu koja ne postoji u Pravilniku: izračun prosjeka, pragovi, kvote, rangiranja, kolektivni plafon prava i automatske zabrane, ovisno o listama čekanja.

Cijeli dokument, ukratko, PR-ovski funkcionira kao iluzija da ministarstvo nešto radi po pitanju gorućeg problema hrvatskog zdravstva, ali samo ako ne znamo da upute kao takve nisu pravno obvezujuće i ne mogu derogirati odredbe zakona i pravilnika. Odnosno, da je ministarstvo ovlašteno tumačiti propise, ali ne smije normirati mimo njih – uputa i obrazac ne smiju postati izvor novih prava i obveza.

– Prema članku 16. Ustava, nečija se prava i slobode mogu ograničiti isključivo zakonom, i to samo radi zaštite sloboda i prava drugih, pravnog poretka, morala i zdravlja, uz uvjet razmjernosti naravi potrebe za takvim ograničenjem. Da je ova Vlada zaista ozbiljna u namjeri da uredi dvojni rad, čak nije ni trebala intervenirati u Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Pravilnik – bilo bi sasvim dovoljno da na liječnike počne primjenjivati zakonsku zabranu natjecanja radnika s poslodavcem, koja se prema Zakonu o radu primjenjuje na sve ostale smrtnike.

 Dakle, sve je uređeno, sve piše, sve je jasno. Svuda, samo ne u zdravstvu. A ako država ne vjeruje vlastitim propisima o zabrani konkurencije, onda problem nije u liječnicima nego u ministrici, ministarstvu, Vladi i zakonodavcu – kaže profesor radnog prava Viktor Gotovac i nastavlja:

– Ovako smo dobili situaciju koja će pasti već na formalnim razlozima – ne možete ograničiti nečija prava aktom koji nije zakon. Nomotehnički gledano, u ovoj formi ministarstvo teško može objasniti zašto donosi određene konkretne mjere, kao i koji je cilj njihova donošenja. Osim toga, sve u vezi radnog prava trebalo bi biti dvosmjerno, rezultat socijalnog dijaloga, odnosno doneseno nakon savjetovanja s radničkim vijećima i sindikatima, a uputa je jednostrani akt ministarstva.

Gotovac smatra da je politička odluka da se dvojni rad regulira uputama namjerna, jer Vlada zapravo ne želi riješiti problem koji određuje smjer cjelokupne zdravstvene politike.

– Prije svega – može ministrica napisati što hoće, ali hrvatska politika zdravstva, kao i ostalih javnih sektora, transparentno ide prema privatizaciji sustava, u kojoj smo već toliko daleko odmakli da više nema povratka na staro. Broj liječnika kojima se dopustio privatni rad ili vlasništvo nad privatnim ustanovama toliki je da to više nije moguće učinkovito kontrolirati. Zato mislim da su ovo veliki manevri u malom lavoru, bolje rečeno – blef. Tu će i HLK odigrati svoju ulogu: napast će ministricu, kako bi se stvorio dojam da je nešto učinjeno, a procesi će se nastaviti istim utabanim stazama – zaključuje Gotovac.

S obzirom da su od početka 2024. godine lokalne bolnice nacionalizirane i da – sukladno tome – HDZ ima svoje ravnatelje u većini bolničkih ustanova, moguće je da će se na rasplet ove administrativne krize duže čekati. Voditelji bolnica naći će se između političke lojalnosti HDZ-u koji ih je postavio i liječničkog ceha koji se ovakvim, pravno klimavim uputama neće dati disciplinirati, što jasno pokazuje da Vlada ne namjerava razriješiti dvojni rad kao strukturni problem komercijalizacije zdravstva, nego samo proizvesti privid upravljanja krizom koja joj je već izmakla kontroli.