SINDIKAT KBC ZAGREB

"BeOn savjetovanje" - blokada računa, zaštićeni račun, previsoke mjesečne obaveze, nisu u mogućnosti vraćati kasu uzajamne pomoći …

Drage kolegice i kolege, članovi Sindikata KBC Zagreb.

Sindikat KBC Zagreb dogovorio je suradnju s Be-On savjetovanjem, tvrtkom koja je jedino transparentno, strukturirano i učinkovito rješenje za novi financijski početak blokiranih građana.

Ovim putem pozivam sve članove koji su u financijskim poteškoćama (blokada računa, zaštićeni račun, previsoke mjesečne obaveze, nisu u mogućnosti vraćati kasu uzajamne pomoći,…) da se jave u Be-On na besplatno financijsko savjetovanje.

16 financijskih savjetnika s dugogodišnjim iskustvom spremni su Vam pomoći da izađete iz dugogodišnjih blokada te objedinite svoje obaveze u jednu prihvatljivu ratu.

Podrška udruzi Hitna uživo 194 u održavanju prosvjeda 16. listopada 2025.

SINDIKAT KBC ZAGREB

izražava punu podršku udruzi Hitna uživo 194 u održavanju prosvjeda koji će se održati 16. listopada 2025. u Zagrebu, s ciljem osiguravanja beneficiranog radnog staža za sve djelatnike izvanbolničke hitne medicinske službe.

Zaposlenici koji svakodnevno na terenu spašavaju živote zaslužuju poštovanje, sigurnost i uvjete dostojne te odgovorne djelatnosti.

Smatramo da su vaši zahtjevi opravdani, stoga podržavamo vašu borbu za osiguravanje beneficiranog radnog staža, kao i Vaše zalaganje i borbu za pravednije i sigurnije uvjete rada djelatnicima Zavoda za hitnu medicinu.

ADVENT: Klagenfurt - Villach -Valden

6. prosinac 2025., subota

PRIJAVE
najkasnije do petka 31. listopada 2025.
ili do popunjenja kapaciteta

091-2400-700
ured.sindikatkbczagreb@gmail.com

UPLATE najkasnije do 10. studenoga 2025.

VAŽNA NAPOMENA:
U slučaju odustajanja nakon 10.11.2025. povrat uplate nije moguć, osim zamjene za drugo ime!

OPG Herman Josip

Dostava na kućna vrata

Nudimo besplatnu dostavu na području Međimurja, Podravine, Zagorja i Zagreba.

Dostave po danima:

• utorak - Koprivnica, Križevci, Vrbovec i Donje Međimurja
• srijeda - Čakovec i cijelo Međimurje
• četvrtak - Koprivnica, Đurđevac i Donje Međimurje
• petak - cijeli Zagreb + okolna mjesta (Velika Gorica, Samobor...), Zagorje
i Varaždin
• subota - Zagreb (Ravnice, Dubrava,Borongaj, Bukovec, Markuševac..) Sesvete,
Vrbovec, Križevci, Koprivnica i Donje Međimurje.

UPISI U TIJEKU ! VELEUČILIŠTE BALTAZAR ZAPREŠIĆ - 20% popusta članovima Sindikata KBC Zagreb

Otvorene su prijave za upis na Veleučilište Baltazar Zaprešić za akademsku 2025./2026.

Veleučilištem s pravom javnosti Baltazar Zaprešić odobrava popust od 20% svim članovima Sindikata i njihovim članovima uže obitelji za sve studijske programe!

Pučko otvoreno učilište - "INVICTUS"

POPUST na sve vrste prekvalifikacije (srednja stručna sprema)

- VOZAČ MOTORNOG VOZILA
- TEHNIČAR CESTOVNOG PROMETA
- TEHNIČAR CESTOVNOG PROMETA (ako je vozač motornog vozila po zanimanju)
- GRAĐEVINSKI / ARHITEKTONSKI TEHNIČAR

- EKONOMIST / UPRAVNI REFERENT


POPUST na sve vrste osposobljavanja/usavršavanja

- RUKOVODITELJ VILIČAROM
- KOD 95 - periodička izobrazba vozača
- TAKSI ISPIT -stjecanje početnih kvalifikacija
- NJEGOVATELJ / ICA

ŠKOLSKA KNJIGA - udžbenici, školske torbe i pribor

Poštovani članovi,

i ove godine možete ostvariti popust na kupnju udžbenika, školskih torbi i pribora uz mogućnost otplate na 6 rata putem plaće.

Za potvrdu/izjavu za plaću doći u ured Sndikata.

MULTISPORT KARTICA

MULTISPORT KARTICU (osnovnu i dodatnu)
možete dobiti isključivo uz uvjet da ste član SINDIKATA KBC ZAGREB!

Član Sindikata KBC Zagreb OSNOVNU I DODATNU Multisport karticu može naručiti najkasnije do 20. tog u mjesecu.

NOVO U PONUDI: Dodatna MultiSport kartica za članove obitelji 16+

Pozdrav,
Tražili ste! MultiSport vam je omogućio!

Od sada vaši zaposlenici (koji imaju aktivnu MultiSport karticu) mogu naručiti MultiSport karticu za dodatnog člana starijeg od 16+ godina.

- cijena za dodatnog člana ostaje ista
- promjena se odnosi samo na godine života dodatnog člana
- na jednu aktivnu employee karticu i dalje ide jedna dodatna kartica

Za prijavu dodatnog člana popunite izjavu za plaću i dostavite istu osobno ili putem maila u ured Sindikata.

UŽIVO Hitnjaci se okupljaju ispred NSK, pozdravila ih ministrica Hrstić

Djelatnici hitne medicinske pomoći od podneva prosvjeduju ispred zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice tražeći beneficirani radni staž.

Njihov zahtjev ranije je odbijen iako su jedina hitna služba koja nema pravo prijevremenu mirovinu.

Zavodi za hitnu medicinu diljem Hrvatske ukupno imaju otprilike 4500 zaposlenika. To uključuje vozače, tehničare, medicinske sestre i liječnike, dok njihove strukovne udruge već tri godine traže da im se prizna beneficirani radni staž koji bi im omogućio umirovljenje s 55 godina starosti. Ističu da su jedina hitna služba bez tog prava, a koje imaju vatrogasci i policajci.

Također, prosvjednici traže donošenje Zakona o hitnoj medicinskoj službi te smjenu ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, Maje Grba Bujević.

PREGOVORI U TIJEKU Piletić: Vlada je sindikatima ponudila rast osnovice plaće od rujna iduće godine za 1 posto

U idućoj godini, s obzirom na predloženi rebalans i povećani deficit, izašli smo s korektnom, ali i opreznom ponudom, dodao je ministar rada i poručio kako nije realno očekivati nastavak dvoznamenkastih iznosa rasta kao u 2024.

Našim partnerima to nije prihvatljivo, kao što ni Vladi nije prihvatljiv sindikalni zahtjev za rastom osnovice od 12 posto. Taj trošak, veći od 1,4 milijarde eura, Vlada ne može planirati u proračunu za iduću godinu, istaknuo je ministar Piletić.

Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin, u ime javnih službi, izjavio je kako su Vladine poruke da nema novca političke poruke. Kaže da ‘ne postoje argumenti‘ da je Državni proračun u problemu te kako sindikati Vladinu ponudu rasta osnovice plaće za 1 posto ‘ocjenjuju bezobraznom‘ i da želi srušiti cijenu rada.

SINDIKATI JAVNIH I DRŽAVNIH SLUŽBI: Propala prva runda pregovora o plaćama: "U prosvjeti i zdravstvu imamo veliki odljev kadrova, zaslužujemo više i bolje"

Nezadovoljni su prijedlogom da osnovica plaća raste za jedan posto od rujna sljedeće godine. Učitelji, nastavnici, medicinske sestre - toliko su se uvrijedili na prijedlog da su zatražili rast osnovice za 11 posto.

Ova Vladina ponuda, da rast osnovice od jedan posto bude tek od rujna iduće godine, za nas je neprihvatljiva, da ne kažem nešto gore od toga.

Takva ponuda nije u interesu zaposlenika u javnom sektoru. Time se ruši kvaliteta i cijena rada. U prosvjeti i zdravstvu imamo veliki odljev kadrova, nemamo ljudi koji bi pokrivali radna mjesta i mi mislimo da javni sektor zaslužuje bolje i više. A novci, novci se moraju naći.

Nastavljaju se pregovori Vlade i sindikata državnih i javnih službi

Trenutni pregovori između sindikata i Vlade Republike Hrvatske fokusiraju se na povećanje plaća i poboljšanje radnih uvjeta, ali su sindikati nezadovoljni Vladinim ponudama.

Trenutna situacija

Sindikalni pregovori s Vladom su u punom jeku, a sindikati traže povećanje plaća i dodatke za topli obrok. U posljednjim pregovorima, sindikati su izrazili nezadovoljstvo Vladinim ponudama, koje smatraju nedovoljnima s obzirom na inflaciju i rast troškova života.

Sindikati su tražili povećanje osnovice plaće za 10%, dok je Vlada ponudila samo 2%.

POČETKOM 2026. Mijenja se Zakon o radu. Ukida se tajnost plaća, a ima još za poslodavce neugodnih promjena

Jedan od najvažnijih zakona u državi, Zakon o radu, ponovno će se mijenjati.

Kako je najavilo Ministarstvo rada Marina Piletića, u prvom tromjesečju sljedeće godine izglasat će se izmjene kojima će se, između ostaloga, poslodavci obvezati da jednak rad zaposlenika vrednuju istim plaćama, osobito kad je riječ o muškarcima i ženama, te da učine politiku plaća krajnje transparentnom, piše Jutarnji.

Poslodavci i u javnom i u privatnom sektoru morat će precizno raspisati platne razrede za svako radno mjesto, dostaviti radnicima podatak o tome koji je raspon plaća za to radno mjesto te koja je prosječna plaća u svakom platnom razredu – za muškarce i žene posebno.

Ako je razlika u plaćama između rodova veća od pet posto i ako poslodavac ne može tu razliku opravdati “nesubjektivnim kriterijima” – izrijekom se kao takvi kriteriji spominju vještine, zalaganje, odgovornost i radni uvjeti – morat će poduzeti posebne mjere za uklanjanje razlika.

Objavljena analiza o listama čekanja u bolnicama. Evo gdje se čeka najkraće

Novi list je objavio analizu Poliklinike Sursum Corda, koja je obuhvatila dostupne podatke CEZIH-a, o tome koliko se prosječno čeka na određeni dijagnostički postupak među hrvatskim kliničkim bolničkim centrima.

Gdje se najduže čeka na dijagnostički postupak?

KBC Osijek – 164 dana
KBC Zagreb – 100 dana
KBC Split – 66 dana
KBC Sestre milosrdnice – 55 dana
KBC Rijeka – 26 dana (najkraće čekanje)

Gdje se najduže čeka na pojedinačnu pretragu?

KBC Zagreb – reumatologija (prvi pregled): 364 dana
KBC Osijek – CT abdomena: 324 dana
KBC Split – urološka konzultacija bez pacijenta: 305 dana
KBC Sestre milosrdnice – UZV štitnjače: 252 dana
KBC Rijeka – pedijatrijska kardiologija (prvi pregled): 214 dana

ESF+ projekt - Uspostava sustava za e-dostavu i e-bazu kolektivnih ugovora

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP) pokrenulo je projekt uspostave Sustava za e-dostavu i e-bazu kolektivnih ugovora. Ovaj projekt, financiran sredstvima Europske unije, predstavlja iskorak prema modernijem, bržem i transparentnijem upravljanju kolektivnim ugovorima u Republici Hrvatskoj.


Projektom se planira izraditi i uspostaviti sustav za e-dostavu i e-bazu kolektivnih ugovora. Svi važeći kolektivni ugovori skenirat će se, uvesti u bazu i obraditi indeksiranjem. Novi sustav će unaprijediti postupanje i omogućiti administrativno rasterećenje. Izradit će se edukativni priručnik, studija s analizom i evaluacijom valjanih kolektivnih ugovora, e-materijal za korištenje sustava te ojačati kapaciteti MROSP-a.

LJUDI, A NE ROBOTI HLS: Nije normalno da liječnici godišnje odrade više od tri milijuna prekovremenih sati…

„Nije normalno da liječnici godišnje odrade više od 3.000.000 prekovremenih sati, a uz to dio bolničkih ravnatelja iskorištavaju institut pripravnosti, zapravo jedan oblik prikrivenog prekovremenog rada, koji se ne evidentira, a tijekom kojeg se također odrađuju dodatni sati kako bi se sustav pokrpao“, poručila je u priopćenju predsjednica HLS-a Renata Čulinović Čaić.

Čulinović Čaić prošloga je tjedna potvrdila da su pregovori s Vladom o novom Granskom kolektivnom ugovoru (GKU) za zdravstvo pri kraju, no da još postoje otvorena pitanja koja treba riješiti, među njima i institut pripravnosti koji, kako je ocijenila, predstavlja nedefinirani oblik rada.

Ljudi s ovim poslovima i dijagnozama imaju pravo na beneficirani radni staž: Evo kako ga izračunati

Pravo na beneficirani radni staž imaju:

- Radnici u termoelektranama – zbog izloženosti visokim temperaturama i štetnim plinovima
- Radnici u kemijskoj industriji – zbog rada s toksičnim tvarima i povećanog rizika od eksplozija
- Vozači teretnih vozila i autobusa – zbog dugotrajnog sjedenja, stresa i nepravilnih radnih smjena
- Radnici na građevini – posebno oni koji rade na visinama ili s teškim građevinskim materijalima
- Radnici u drvnoj industriji – zbog dugotrajne izloženosti prašini i buci
- Radnici u nuklearnim postrojenjima – zbog izloženosti ionizirajućem zračenju
- Radnici u tunelogradnji – zbog rada pod zemljom i u ekstremnim uvjetima
- Radnici u vodoopskrbi i kanalizaciji – zbog kontakta s biološki opasnim materijalima
- Rudari – zbog rada pod zemljom u izrazito nepovoljnim uvjetima
- Metalurzi i radnici u ljevaonicama – izloženost ekstremnim temperaturama i otrovnim plinovima
- Piloti i kontrolori leta – poslovi s visokom razinom stresa i odgovornosti
- Profesionalni vatrogasci – zbog fizičkih napora i stalne izloženosti opasnim situacijama
- Pomorci i ribari – rad u nepredvidivim vremenskim uvjetima, daleko od medicinske pomoći
- Zdravstveni radnici u infektivnim odjelima i radiolozi – povećana izloženost zarazama i zračenju
- Policijski i vojni djelatnici – poslovi visokog rizika za sigurnost i zdravlje

Kako bi radno mjesto bilo obuhvaćeno beneficiranim stažem, potrebno je da poslodavac dokaže da su uvjeti rada u skladu s kriterijima koje propisuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Liječnički sindikat: Za pripravnost u bolnicama tražimo veće naknade i da se zna tko koliko radi

Još u ožujku 2024. godine trebao je biti potpisan Granski kolektivni ugovor (GKU) u zdravstvu; prava iz tog ugovora na zaposlene se primjenjuju na temelju Vladine odluke, a pregovaranje je gotovo zamrlo.

Kao ključni zahtjev HLS na kojem će inzistirati ističu pitanje naknade za pripravnost jer je ta naknada, kažu, preniska, pogotovo zato što se pripravnošću praktički pokrivaju dežurstva, koja su skuplja.

– Doktor u pripravnosti, koja traje 16 sati radnim danom, a 24 sata vikendom i blagdanima, mora biti dostupan i spreman da, ako ga trebaju u bolnici, onamo stigne u roku od pola sata.

Događa se da ga trebaju i nekoliko puta tijekom pripravnosti, no naknada je smiješna, 4% od osnovne plaće za pripravnost radnim danom i 7% vikendom i blagdanom.

Tražimo da se naknada za pripravnost obračunava u postotku od cijene prekovremenog sata, a ne redovnog rada – kaže dr. Renata Čulinović Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata.

To objašnjava tvrdnjom da se institut pripravnosti zloupotrebljava i de facto predstavlja prekovremeni rad, ali se ne plaća tako. Naime, na odjelima na kojima nema dovoljno liječnika podrazumijeva se da će liječnik iz pripravnosti doći i po tri-četiri puta u bolnicu. Tada često samo nekoliko sati dijeli zadnju intervenciju u pripravnosti od početka redovnog radnog dana.

Tko sve ima pravo na beneficirani staž i kako ide postupak dobivanja tog statusa?

Po posebnim propisima beneficirani radni staž računa se za pripadnike vojske, policije, vatrogasce i pomorce, a Udruga Hitna 194 i Sindikat hitne medicine traže da se i za djelatnike izvanbolničke hitne pomoći donese posebna uredba kojom će im se za 12 mjeseci rada računati 16 ili 18 mjeseci staža.


U Ministarstvu rada napominju da je svrha beneficiranog staža omogućiti raniji odlazak u mirovinu onima koji svakodnevno rade u uvjetima koji brže troše zdravlje i radnu sposobnost.

Riječ je o radnicima iz zanimanja u kojima prirodno opadanje fizičkih funkcija s godinama života onemogućuje daljnje obavljanje posla, kao i o osobama s invaliditetom kojima je zakonom priznat status osiguranika s posebnim pravima.

BOLNICE POKUŠAVAJU PRIVUĆI STIPENDIJAMA Nedostaje nam 4000 medicinskih sestara, mnoge nakon škole ne rade u struci: 'Idem raditi u dm, veća je plaća'

Srednju medicinsku godišnje završi oko 1150 učenika u 24 srednje medicinske škole. Ove godine ih se 862 upisalo u registar Komore, a ostali su krenuli na studij

U kolovozu je u KBC-u Zagreb primljeno troje prvostupnika sestrinstva i osam medicinskih sestara/tehničara, a raspisan je natječaj za 40 medicinskih sestara i tehničara opće njege te 20 prvostupnika sestrinstva.

Već početkom rujna ondje su raspisali novi natječaj za 30 prvostupnika sestrinstva i 30 "srednjih" sestara/tehničara. Rebro zapošljava više od 2300 medicinskih sestara i tehničara, kojih konstantno nedostaje.

Samo je ove godine 200 sestara dalo otkaz pa se natječaji za posao praktički objavljuju jedan za drugim.

KOMPETENCIJE UPRAVLJANJA Liječnici ravnatelji bolnica morat će biti i menadžeri

Kompetencije obuhvaćaju znanja i vještine iz strateškog i poslovnog upravljanja, organizacije rada, upravljanja ljudskim potencijalima...

Za funkciju ravnatelja bolnice ili zamjenika ubuduće neće biti dovoljna fakultetska diploma već će biti nužno steći i kompetencije upravljanja u zdravstvu. Taj dodatni uvjet predviđen je u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti još 2023. godine, kada je propisano da će detalje pravilnikom propisati ministar. Nacrt Pravilnika o vrsti i načinu stjecanja kompetencija ravnatelja i zamjenika ravnatelja zdravstvene ustanove iz područja upravljanja u zdravstvu, Ministarstvo zdravstva u petak je poslalo u e-savjetovanje.

Dobra vijest: Vlada sufinancira završetak izgradnje Prihvatilišta za bolesnike u Zagrebu

Suglasnost za sklapanje sporazuma o financiranju završetka izgradnje Prihvatilišta za bolesnike, projekta koji su prošle godine započele Milosrdne sestre sv. Križa u kompleksu Samostana u Zagrebu, dala je Vlada na sjednici u četvrtak.

Radi se o projektu kojim se rješava problem nedostatka prostora za smještaj onkoloških bolesnika koji dolaze na liječenje u Zagreb zračenjem ili kemoterapijom...

Minimalna plaća u Hrvatskoj raste brže od medijalne, ali i dalje nije ni blizu dovoljna za dostojanstven život

Direktiva Europske unije iz 2022. godine o primjerenim minimalnim plaćama uspostavila je okvir za usklađivanje i jačanje minimalnih plaća, naglašavajući potrebu da one budu primjereno visoke (indikativno 60 posto medijalne ili 50 posto prosječne plaće) te da se u procesu određivanja uključe socijalni partneri.

Države članice morale su tu direktivu prenijeti u svoje zakonodavstvo do studenoga 2024., a većina je to učinila.

Ipak, u nekim zemljama – uključujući Hrvatsku – još nije jasno koje će se točno referentne vrijednosti koristiti u praksi.

Osim naknada za bolovanja, evo što se još mijenja u zdravstvenom osiguranju

Još prije nekoliko mjeseci najavljene su izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju. Riječ je o jednom od tri velika zakona koji reguliraju sustav zdravstva i glavnome koji regulira prava građana po pitanju zdravstvenog osiguranja.

Promjene o kojima je već bilo riječi na snagu bi trebale stupiti 1. kolovoza.

Kao glavna promjena, u javnosti je istaknuto povećanje naknada za dugotrajno bolovanje na teret HZZO-a s trenutnih 565 na 995 eura te njihovo usklađivanje s visinom prosječne plaće, tako da mjesečni iznos naknade za bolovanje za puno radno vrijeme ne može biti niži od 80 posto proračunske osnovice.

Dr. Nikica Gabrić: Imamo viška liječnika u bolnicama, trećina njih ne odrađuje puno radno vrijeme

– U početku kad se premišljate nije lako donijeti ljudima odluku da iz državne bolnice odu u privatnike i treba im dati priliku da vide mogu li to, ali ta prilika ne može trajati duže od godinu dana. Pitanje rada liječnika u dvostrukom odnosu – za državu i privatno – je prije svega etičko, a ne materijalno pitanje. Zašto ne može nogometaš ujutro igrati za Hajduk, a popodne za Dinamo?

Zašto novinar ne može ujutro raditi za Večernji, a popodne za Jutarnji list? Znači neke stvari su nespojive. Nigdje na Zapadu to nije dopušteno u takvoj mjeri kao kod nas i ni približno nije moguće da za državu ne odradite svoj dio posla.

Nema šanse da vas tamo netko ujutro nađe da radite privatno, a trebali ste biti u bolnici – gubite odmah posao, poručuje dr. Gabrić.


Zdravstvu u Hrvatskoj daje solidnu trojku. Najveći su problemi u najvećim gradovima, a suprotno općem uvjerenju da nedostaje liječnika, Gabrić tvrdi da ih u najvećim bolnicama ima viška, ali da ne rade svoje puno radno vrijeme.

– 30 posto ljudi radi manje od 50 posto svog radnog vremena, ustvrdio je.

HLK: Pogrešno je što se forsiralo liječnike da rade u domovima zdravlja

U PRIMARNOJ zdravstvenoj zaštiti trenutačno nedostaju 284 obiteljska liječnika, 105 ginekologa i 107 pedijatara, a u Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) danas su kao rješenje problema predložili da liječnici imaju slobodan izbor hoće li raditi u domu zdravlja ili privatno.

"Godinama upozoravamo da liječnicima treba omogućiti slobodan izbor radnog mjesta. Forsiranje zapošljavanja u domovima zdravlja, gdje su primanja niža, pokazalo se pogrešnim", istaknula je zamjenica predsjednika HLK-a Vikica Krolo na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati drugog vala longitudinalnog anketnog istraživanja HLK-a Studija hrvatskog liječništva za primarnu zdravstvenu zaštitu.