Ekonomist Novotny: Vlada više troši i time dolijeva ulje na vatru inflacije

Ekonomist Novotny: Vlada više troši i time dolijeva ulje na vatru inflacije

izvor: Ekonomist: Vlada više troši i time dolijeva ulje na vatru inflacije - Index.hr

28. svibanj 2026.

VLADA je predstavila novi paket protuinflacijskih mjera, a o njihovoj mogućoj uspješnosti govorio je ekonomski analitičar Damir Novotny. Mjere su, prema riječima premijera Andreja Plenkovića, osmišljene kao važan alat u zaštiti građana i gospodarstva od prelijevanja rasta cijena energenata na ostale cijene, piše N1.

Cilj paketa je, kako je pojašnjeno, zadržavanje potpora građanima i gospodarstvu kad je riječ o cijenama energenata, prvenstveno struje, plina i naftnih derivata, uz zadržavanje sniženih stopa PDV-a i postojećeg paketa pomoći.

Kombinacija mjera

Ekonomski analitičar Damir Novotny pojašnjava kako su donesene mjere kompozicija protuinflacijskih mjera i onih koje bi trebale pomoći ugroženim skupinama, poput umirovljenika, da im se popravi položaj i povećaju dohoci kako bi se lakše nosili s inflacijom.

Novotny tumači kako je inflacija u Hrvatskoj posljedica dvaju pritisaka - vanjskog s tržišta energenata i unutarnjeg, koji je rezultat Vladinih ekspanzivnih fiskalnih politika.

"Zato pozdravljam Vladinu najavu i smjer da se smanji javna potrošnja, naprave uštede i da se zaista ne dolijeva ulje na vatru inflacije time što Vlada više troši i povećava plaće u javnom sektoru iznad razine produktivnosti. U tom je kontekstu to dobar smjer", rekao je.

Uspjeh ovisi o snazi udara

Ipak, upozorava kako se ne može očekivati pad cijena na razinu prije početka inflacijskog ciklusa. "Da bi bila uspješna u usporavanju rasta cijena, intenzitet te mjere morao bi biti snažan, mora imati snagu šoka na tržištu. Ako to bude tek snaga 'mekanog slijetanja', bojim se da neće ostvariti taj učinak. Ali smjer mjere je dobar", smatra Novotny.

S druge strane, mjere poput limitiranja cijena ili proširenja popisa proizvoda s ograničenim cijenama smatra neučinkovitima. "To je više, rekao bih, politička mjera - ona nije iz asortimana antiinflacijskih mjera koje vlade mogu poduzimati iz svog domena, dakle fiskalnih politika", kazao je.

Problem javne potrošnje

Novotny naglašava kako Vlada mora obuzdati rast ukupne domaće potražnje koja se uvelike generira iz javnog sektora kroz povećanje plaća i potrošnje. "Naime, u inflaciji u biti najbolje prođe Vlada jer kroz PDV dobije više novca i onda može više trošiti. A kad više troši, ona dolije ulje na vatru. I ekonomska teorija je protiv toga, a i empirija", ističe analitičar.

Smatra i da bi Vlada trebala postići dogovor sa sindikatima kako se ne bi vršio pritisak na javni sektor. Na komentar da se poslodavci žale da zbog rasta plaća u javnom sektoru i oni moraju povećavati plaće, Novotny odgovara da je to samo djelomično točno.

"To je djelomično točno, ali ne u potpunosti. Na tržištu rada imamo manjak radne snage, s obzirom na to da smo radno intenzivno gospodarstvo, osobito u građevinskom i turističkom sektoru. Stoga se plaće tu zapravo formiraju kao rezultat ponude i potražnje na tržištu rada", pojasnio je.

Ponovio je kako bi mjera obuzdavanja javne potrošnje mogla imati učinak jedino ako bude dovoljno intenzivna. "Uštede bi se morale mjeriti u više milijardi, a ne u jednoj milijardi, da bi to imalo smisla. Također bi imalo smisla smanjiti transfere iz državnog proračuna, odnosno da se novac ne poklanja", rekao je.

Socijalne mjere

Novotny je razdvojio protuinflacijske mjere od socijalnih, koje služe za ublažavanje posljedica inflacije. U tom je kontekstu podržao ukidanje poreza na mirovine. "To nije mjera borbe protiv inflacije. To je mjera ublažavanja posljedica inflacije, to su dakle socijalne mjere. Tu bih ja podržao ovu Vladinu mjeru ukidanja poreza na mirovine, koja ionako nije imala smisla", kazao je.

"Po mom dubokom uvjerenju, taj porez je bio potpuna besmislica. Jer ako ja moram platiti porez iz mirovine koja ode u državni proračun, a onda proračun taj novac vraća mirovinskom sustavu jer nema dovoljno za isplate, onda to nema nikakvog smisla. To je samo prelijevanje novca iz jednog džepa u drugi", zaključio je ekonomski analitičar.