ZOR - izmjene

VEZANE VIJESTI

Ministar Piletić o novostima u ZOR-u, minimalnoj plaći, mirovinama_02.11.2022.




izvor: HRT

02.11.2022.


Ministar Piletić rekao je da će se dio kritika u vezi s izmjenama i dopunama Zakona o radu pokušati uvažiti, a na dio se već reagiralo te je istaknuo da nitko nema pravo umanjiti plaću.

- Radi se tek o naknadi plaće u izvanrednim okolnostima. Predmnijevajući sve što smo prošli u protekle tri godine, od pandemije i potresa, to smo stavili kao zakonsku mogućnost, rekao je Piletić i dodao da je Zakon o radu temeljni opći propis radnog zakonodavstva.

Istaknuo je da je bitno da se osim toga što se u Zakon o radu stavljaju dvije europske direktive, definira i što je to rad na digitalnim platformama. Dodao je i da je ovo prva faza redefiniranja radnog zakonodavstva i da se nakon izglasavanja izmjena i dopuna, koje trebaju stupiti 1. siječnja na snagu, pristupa formiranju novih radnih skupina za izradu novog zakona o radu kako bi što više zaposlenih u RH bili "pokriveno" kolektivnim ugovorima.

Reguliranje rada od kuće u najvećoj mjeri riješeno je postojećim izmjenama i dopunama Zakona o radu. U vezi s radom od kuće, ako je riječ o 10 i više dana mjesečno, poslodavac mora predvidjeti i troškove koji se pojavljuju, rekao je ministar i dodao da treba imati na umu i to da se kod takvog rada ne pojavljuju troškovi druge vrste. 

Osim toga, dodaje Piletić, novost koja se regulira je i "rad na daljinu". To je nešto što se tiče "digitalnih nomada" i radno mjesto može biti svaki dan neko drugo, kazao je Piletić i objasnio što sve to obuhvaća.

Zajamčeni minimalni iznos plaća primalo bi ukupno 70.000 ljudi

Malo više od 30.000 ljudi trenutačno prima minimalnu plaću od 3750 kuna. Vlada je donijela odluku da minimalna plaća s 1. siječnja iznosi 700 eura bruto, rekao je Piletić i dodao da je to znatno povećanje. Pojasnio je da bi onda minimalna plaća uz postojećih 30.000 ljudi obuhvatila još i 40-ak tisuća radnika, pa bi zajamčeni minimalni iznos plaća ukupno primalo oko 70.000 ljudi u RH.

Nedostatak radne snage i prekvalifikacije

U vezi s nedostatkom radne snage kazao je da Vlada godišnje u samoprogram mjera aktivne politike zapošljavanja ulaže više od milijardu kuna. Omogućavamo poslodavcima da podignu razinu plaća, ali i da prekvalificiraju radnike za neke nove potrebe i nove izazove, rekao je Piletić i dodao da je u travnju aktiviran sustav vaučera za usavršavanje onih koji žele sebe učiniti konkurentnijim.

U Hrvatskoj je i dalje vrlo niska razina cjeloživotnog obrazovanja i iznosi oko 3%, a europski prosjek je oko 11%. Tu se mnogo još mora napraviti, rekao je i dodao da je vaučer jedan od načina - ili za prekvalifikaciju ili za usavršavanje u određenom programu.

Najniže mirovine te kombinacija osobne i obiteljske mirovine 

Ministar Piletić govorio je i o pregovorima sa sindikatima te novom modelu obiteljske mirovine i povećanju najnižih mirovina. Najavio je da će u idućoj godini umirovljenici moći podnijeti zahtjev žele li svoju mirovinu ili kombinaciju svoje i obiteljske mirovine.

- Očekujemo da povoljnije pravo iskoristi između 130.000 i 150.000 ljudi. Zakonski smo dali mogućnost da se u bilo kojem trenutku u 2023. godini podnese zahtjev i imat ćete pravo na isplatu s 1. siječnja 2023., kazao je Piletić i objasnio detalje.

Tijekom javne rasprave na prijedlog zakonskog teksta stigle su 774 primjedbe, no prihvaćen je minoran udio


30. rujan 2022.

izvor: Jutarnji list

Vlada je na jučerašnjoj sjednici Saboru uputila dugoočekivane izmjene i dopune Zakona o radu, nakon što se na ovom vrlo važnom dokumentu radilo dvije godine.

Novi Zakon o radu dio je programa Vlade, uvršten je i u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a implementira i dvije europske direktive - o balansu između privatnog i poslovnog života te o transparentnim i predvidim radnim okolnostima.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da zakon uvodi niz novina, od suzbijanja dugogodišnjih ugovora na određeno, reguliranja rada na izdvojenom radnom mjestu, do novog oblika rada putem digitalnih platformi.

Nakon usvajanja u Saboru, zakon će stupiti na snagu početkom iduće godine, osim dijela oko regulacije platformskog rada koji stupa na snagu 1. siječnja 2024.

U javnom savjetovanju o izmjenama ZOR-a, provedenom tijekom srpnja i kolovoza, bilo je čak 774 komentara, ali većina primjedbi i prijedloga nije prihvaćena.

Propisane iznimke

Izmjenama ZOR-a u Vladi smatraju da će spriječiti sklapanje neopravdanih ugovora o radu na određeno vrijeme. Propisali su da za svaki takav ugovor mora postojati objektivan razlog vezan uz određeni rok, a dopušteno je sklopiti s istim radnikom tri takva ugovora u tri godine (to se odnosi i na povezana poduzeća), pri čemu se uzastopnim ugovorima smatraju oni između kojih je prošlo do tri mjeseca. Poslodavci okupljeni u HUP-u takvim rješenjima nisu baš zadovoljni, ali činjenica je da postoje iznimke te će i dalje moći sklapati bez ograničenja ugovore na određeno za sezonski rad, projekte EU i zamjene radnika.

Također, niti agencijski radnici nisu obuhvaćeni restrikcijama. U javnom savjetovanju je bilo primjedbi da će zbog toga u praksi doći do prelijevanja jednog dijela ugovora na određeno na zapošljavanje putem agencija. Prema iznesenim komentarima Ministarstva rada, rad putem agencija se smatra jednim od "fleksibilnih oblika rada", pa stoga nije ograničen broj ugovora, ali su propisani izuzeci vezani za trajanje rada istog ustupljenog radnika za obavljanje istih poslova.

Jedan od rezultata javnog savjetovanja je da strani radnici neće biti diskriminirani - Ministarstvo je prihvatilo prijedlog da za njih jednako vrijedi ograničenja za sklapanje ugovora o radu na određeno kao i za hrvatske radnike.

U obrazloženju dodatnog reguliranja rada na određeno Ministarstvo je, među ostalim, navelo da je prema međunarodno usporedivim Eurostatovim podacima Hrvatska 2020. godine imala 15,2% privremenih ugovora, što je značajno više od prosjeka EU 27 koji je iznosio 13,5%. Vezano pak za kratkotrajne ugovore koji traju do tri mjeseca, Hrvatska je na vrhu ljestvice europskih država po udjelu takvih ugovora o radu (prema Eurostatovim definicijama smatraju se prekarnima, ali u ZOR-u se ne koristi izraz prekarni rad). Prosjek EU 27 je samo 1,7% ugovora iznimno kratkoga trajanja, a Hrvatska je vodeća s udjelom od čak 4,2 % takvih ugovora.

Detaljnije je uređen rad na izdvojenom mjestu u dvije verzije - rad od kuće i rad na daljinu, a može biti stalan ili privremen ili povremen. Jedino ako se ugovori rad od kuće za stalno, ili najmanje 10 dana uzastopce u jednom kalendarskom mjesecu, radnik ima pravo na naknadu troškova poput režija ili interneta, a ako je u pitanju ugovor o radu na daljinu (obavlja se isključivo koristeći ICT te radnik sam određuje radno mjesto koje je promjenjivo) poslodavac nema takvih obveza niti mora radniku osigurati računalo.

U Ministarstvu tumače kako sada omogućavaju fleksibilne uvjete za usklađivanje radnih i obiteljskih obveza jer radnik može tražiti da radi od kuće u slučaju osobnih potreba, pa se navode bolest ili invaliditet, trudnoća ili roditeljske obveze prema djeci do osme godine, pružanje osobne skrbi članu uže obitelji ili kućanstva, što je u skladu s europskom direktivom. Dođe li pak do izvanredne situacije, kao što je primjerice bila epidemija korone, predviđeno je da poslodavac i radnik mogu dogovoriti rad od kuće, i to do 30 dana bez potpisivanja ugovora o takvom radu.

Izvanredne situacije

U izmjene ZOR-a ušla je odredba da u izvanrednoj situaciji i njome izazvanog prekida rada radnici imaju pravo na najmanje 70 posto prosječne plaće u prethodna tri mjeseca, što do sada uopće nije bilo propisano te se podrazumijevalo da se treba isplatiti 100-postotni iznos.

Iako nije povećavan broj ukupno dozvoljenih prekovremenih sati, izmjenama ZOR-a se uvodi šira mogućnost dodatnog rada za drugog poslodavca (do osam sati tjedno bez godišnjeg ograničenja te privremeno i do 16 sati tjedno) te se ukida pravo matičnog poslodavca da daje suglasnost. U javnom savjetovanju je takvo rješenje izazvalo cijeli niz primjedbi iz redova kompanija koje, međutim, uglavnom nisu usvojene.

Propisuje se da će poslodavac morati isplatiti plaću najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec i taj se rok neće moći produljiti niti kolektivnim ugovorom. Odredba po kojoj šef neće smjeti zvati radnika nakon završetka radnog vremena nije ušla u ove izmjene Zakona o radu.

Usvojen je i Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada koji, između ostalog, uređuje način prelaska radnika ina crno u zakonite okvire.

Zakon će stupiti na snagu 2023., osim dijela oko regulacije platformskog rada koji stupa na snagu 2024.



E-savjetovanje o izmjenama Zakona o radu do 11. kolovoza 2022.

Sindikalne središnjice, Matica hrvatskih sindikata (MHS), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) zajednički su izradile i usuglasile komentare, odnosno očitovanje na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.

Komentari sindikalnih središnjica objavljeni su na e-savjetovanje.

Također, očitovanje sindikalnih središnjica možete preuzeti OVDJE.

E-savjetovanje o izmjenama Zakona o radu traje do 11. kolovoza te Vas ovim putem sve pozivamo da se svojim komentarima uključite u postupak savjetovanja i time pridonesete donošenju što kvalitetnijeg zakona.

Uključite se u e-Savjetovanje - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu

Da biste mogli uključiti se i komentirati Nacrt prijedloga potrebno je registrirati se kako bi imali otvoreni korisnički račun na e-savjetovanjima.




izdvajamo najvažnije prijedloge .....

Radni odnos neće automatski prestati sa 65 godina


1. Novi Zakon predlaže pravo radnika na nedostupnost izvan radnog vremena, čime bi Hrvatska postala druga država u EU koja je zakonski prepoznala to pravo. To podrazumijeva da radnik ima pravo isključiti se s mreže, ne odgovarati na pozive poslodavca ili se na drugi način baviti poslom u vrijeme odmora.

2. Uvodi se zakonska zaštita zaposlenika od mobbinga. Dosad se uznemiravanje na radu, zlostavljanje i druga neprihvatljiva ponašanja koje treba iskorijeniti u svijetu rada rješavalo kroz sudsku praksu primjenom više propisa koji tek parcijalno uređuju zaštitu od pojedinih oblika takvih ponašanja.

3. Hrvatska je među pet država EU s najvećim udjelom ugovora na određeno, što za radnike u Hrvatskoj znači veću nesigurnost u odnosu na radnike u drugim državama , ali i u odnosu na kolege sa stalnim ugovorima. Cilj zakonskih izmjena je ograničiti takve ugovore na iznimne slučajeve, odnosno njihovo uzastopno neprekidno sklapanje uvjetovati objektivnim razlogom te njihovo vremensko trajanje ograničiti na maksimalno tri godine.

4.U prijedlogu novog Zakona nema odredbe po kojoj radni odnos automatski prestaje kad radnik navrši 65 godina života i 15 godina staža, ali ako radnik s tim uvjetima dobije otkaz nema pravo na otpremninu.


NOVI ZAKON O RADU 

Hrvati će moći raditi sve do 68. godine života, poslodavci ih sa 65 više neće moći slati u penziju

Izvor: JUTARNJI LIST


Prvi se put predviđa posebna mogućnost – da sindikat za svoje članove ugovori veća prava poput, primjerice, veće božićnice

Piše: Gordana Grgas

Izmjene i dopune Zakona o radu, oko kojih su se sindikati i poslodavci usuglašavali zadnjih mjesec dana, trebale bi u drugoj polovici lipnja biti objavljene i upućene u javno savjetovanje, a do kraja srpnja se očekuje da zakonski prijedlog bude spreman za Vladu, što znači da bi se našao na jesenskom dnevnom redu Sabora, saznajemo iz Ministarstva rada. Ni sindikati ni poslodavci ipak nisu pretjerano zadovoljni postignutim rezultatima, pa se čini da namjeravaju aktivno sudjelovati i u samom savjetovanju koje će trajati 30 dana.

S druge strane, Ministarstvo će paralelno morati obaviti konzultacije s Europskom komisijom zbog preuzetih obveza iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO), s obzirom na to da su u pitanju i reforme na temelju kojih Hrvatska računa da će koristiti značajne iznose novca iz EU. Te reforme nam opisuju kao “poticanje inovativnih oblika rada poput rada od kuće, odnosno rada na daljinu, te fleksibilnih radnih uvjeta radnika, a sve kako bi se, kroz bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života, potaklo demografsku revitalizaciju Hrvatske”.

Rad za drugog poslodavca

Neke od glavnih novosti u ZOR-u odnose se na dodatno ograničavanje sklapanja ugovora o radu na određeno kako bi se spriječile zlouporabe i takav ugovor bio iznimka na tržištu (u tri godine moguća su tako najviše tri uzastopna ugovora, ali uz valjano obrazloženje i uz nekoliko iznimaka), značajno proširenje mogućnosti dodatnog rada za drugog poslodavca, načini i uvjeti povremenog i trajnog rada od kuće te na daljinu (obavlja se putem ICT-a, mjesto rada je promjenjivo, a određuje ga radnik), kao i propisivanje platformskog rada.

Kako je tu “vrag u detaljima”, valjat će svima pažljivo proučiti kako će na kraju biti formuliran zakonski prijedlog koji će Vlada uputiti u Sabor. Jedna od zanimljivijih novosti je i to da se predlaže produljenje dobi do koje radnik može biti u radnom odnosu sa 65 na 68 godina starosti, kako nam potvrđuju sugovornici iz redova sindikata i Hrvatske udruge poslodavaca. Pritom, jasno, starosni uvjet za ostvarivanje prava na umirovljenje ostaje 65 godina, što je propisano drugim zakonom.

Drugim riječima, poslodavci neće moći raskidati radni odnos s onima koji navrše 65 godina ako to sami radnici ne žele, a nakon 68 godina je stvar dogovora s poslodavcem. Naravno, pitanje je tko će uopće željeti raditi u toj dobi, odnosno u kojim industrijama je to realno. Kako napominje HUP-ov pregovarač za ZOR Nenad Seifert, kad se raskida radni odnos nakon 65 godina, radnici neće imati pravo na otpremninu s obzirom na to da tad idu u mirovinu.

U prvoj verziji prijedloga ZOR-a dobna je granica trajanja radnog odnosa bila izbačena, što je po njemu bilo suludo. Ipak, Hrvatska je među tri zemlje u EU koja ima zakonski određenu dobnu granicu kod koje prestaje radni odnos. Žestoke rasprave su se u pregovorima vodile oko drugih pitanja poput raširenosti ugovora na određeno. I Ministarstvo rada i sindikati su se pozivali na podatke koji govore da je tu Hrvatska na neslavnom europskom vrhu (udjel veći od 20 posto), a oko 90 posto novih ugovora o radu se i dalje sklapa na određeno vrijeme, što je vrlo nesiguran oblik rada.

S druge strane, u HUP-u navode druge brojke.


Hrvatska iSpod prosjeka

“Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u prošloj godini bila ispod prosjeka u korištenju ugovora o radu na određeno vrijeme. U kategoriji radnika od 15 do 64 godine prosjek EU27 je 12 posto, a Hrvatskoj je 11,8 posto”, kaže Seifert. Napominje kako razumiju da država želi ograničiti kratkoročne i uzastopne ugovore o radu na određeno, ali da se onda i prijedlog Ministarstva trebao na to fokusirati. U pitanju je, po njemu, sad prekomjerno ograničavanje jer svi ugovori na određeno vrijeme (pa i onaj prvi) moraju sadržavati “objektivne razloge” zbog kojih se sklapaju, a tu je i vremensko ograničenje za tri uzastopna ugovora.

Država je ipak prepoznala, kaže, potrebu za uvođenjem iznimki za sezonski rad te kod ugovora o radu između agencija i njihovih radnika. U sindikatu imaju primjedbe na iznimke koje uključuju i strane radnike te rad na EU projektima, a također smatraju da bi trebalo popisati što sve može biti “objektivan razlog” za ugovor na određeno.

Ono gdje su zabrinuti je značajno širenje fonda sati za dodatni rad, što znači da uz 40 sati tjedno za jednog poslodavca, radnici ubuduće mogu sklopiti dodatni ugovor o radu za drugog poslodavca do osam sati tjedno (bez ikakva ograničenja broja tih sati godišnje). Isto tako, kako kaže Sunčica Brnardić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), moguće je dodatno raditi za drugog poslodavca i 16 sati tjedno, no u trajanju do četiri mjeseca.

“To je veliko opterećenje i nije u skladu s europskim propisima o radnom vremenu i potrebnom odmoru, a ljudi će se na to možda i odlučivati jer su ekonomski ucijenjeni”, napominje. To smatra lošim i zato jer bi moglo imati negativan efekt na cijenu rada u Hrvatskoj – umjesto da se plaće dižu, ljudi će tražiti dodatne poslove.


NOVOSTI

Članovi sindikata pregovarat će o povlasticama

1. Prvi se put predviđa posebna mogućnost – da sindikat za svoje članove ugovori veća prava poput, primjerice, malo veće božićnice, regres ili dodaci za djecu. Taj dodatni iznos koji bi sindikati mogli ispregovarati kroz kolektivni ugovor za svoje članove nije neograničen. Prema prijedlogu, on maksimalno može biti u iznosu dvostruke prosječne sindikalne članarine koja se obično određuje kao jedan posto bruto plaće

2. Predlaže se značajno širenje fonda sati za dodatni rad, što znači da uz 40 sati tjedno za jednog poslodavca, radnici ubuduće mogu sklopiti dodatni ugovor o radu za drugog poslodavca do osam sati tjedno. Moguće je dodatno raditi za drugog poslodavca i 16 sati tjedno, no u trajanju do četiri mjeseca. Sindikati to smatraju lošim jer bi moglo imati negativan efekt na cijenu rada u Hrvatskoj

3. Dodatno će se ograničavati sklapanje ugovora o radu na određeno kako bi se spriječile zlouporabe i takav ugovor bio iznimka na tržištu: u tri godine moguća su tako najviše tri uzastopna ugovora, ali uz valjano obrazloženje i uz nekoliko iznimaka. Značajno će se proširiti mogućnosti dodatnog rada za drugog poslodavca, načini i uvjeti povremenog i trajnog rada od kuće te na daljinu – obavlja se putem ICT-a, mjesto rada je promjenjivo, a određuje ga radnik. Definirat će se i platformski rad.

2017 © All Rights Reserved. / CMS