U naputku kriznog stožera Ministarstva zdravlja nadalje se navodi da doktori primarne zdravstvene zaštite daju uputnice i upućuju na testiranje COVID-19 u skladu s epidemiološkim smjernicama i „korisnike i zaposlenike u sustavu socijalne skrbi kod pružatelja socijalnih usluga što uključuje testiranje novih korisnika (kod privremenog smještaja u kriznim situacijama i dr.) neposredno prije realizacije smještaja te po isteku 14-dnevne samoizolacije, testiranje korisnika po isteku 14-dnevne samoizolacije nakon dugotrajnog bolničkog liječenja, testiranje djelatnika prije povrataka na posao nakon višednevne odsutnosti (odsutnost najmanje 5 radnih dana u kontinuitetu koji može biti prekinut zbog neradnih dana) zbog korištenja godišnjeg odmora ili zbog drugog razloga te nakon povratka iz inozemstva, testiranje korisnika i djelatnika prema posebnoj indikaciji epidemiologa."
Sve je više dokaza o utjecaju COVID-19 na djelatnike u zdravstvu, socijalnoj zaštiti i drugim djelatnostima u javnim službama.
Nedavno izvješće Amnesty International govori da je bilo
najmanje 1100 smrtnih slučajeva među zdravstvenim i socijalnim
službenicima diljem Europe, a EPSU je u ranijem članku izvijestio o
preko 600 smrtnih slučajeva na temelju podataka iz samo devet zemalja.
Dostupni statistički podaci variraju od zemlje do zemlje i još uvijek postoje mnoge zemlje u Europi o kojima nema podataka.
Izvješće organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International
procjenjuje da je najmanje 3000 zdravstvenih radnika širom svijeta
umrlo od posljedica zaraze virusom COVID-19.
Neuspjeh u zaštiti
zdravlja radnika tijekom pandemije Covid-19, uključuje informacije iz
79 zemalja, ali naglašava činjenicu da dolaze iz niza različitih izvora.
Izvještaj Amnesty naglašava rizike s kojima se susreću zdravstveni radnici koji se bave pacijentima COVID-19 i kako su ti rizici povećani neuspjehom vlada i zdravstvenih poslodavaca u vidu osiguranja odgovarajuće osobne zaštitne opremu (PPE). Amnesty je pronašao dokaze o nestašici opreme u 63 zemlje.
Uz fizičke rizike COVID-19, mnogi se zdravstveni radnici suočavaju sa povećanim stresom dok se pokušavaju nositi s mentalnim naprezanjem, velikim opterećenjima i dugim radnim zadacima.
Izvještaj također pruža alarmantne dokaze o tome da su zdravstveni
radnici bili stigmatizirani, pa čak i da su suočeni s maltretiranjem i
nasiljem, jer su odgovorni za širenje bolesti, a ne na čelu borbe protiv
nje.
Luca Scarpiello, službenik EPSU-a za zdravstvo i socijalne usluge, navodi: „Studija
je jasan dokaz da treba nadići stereotip herojstva i pravilno
prepoznati vrijednost i profesionalnost zdravstvenih radnika. Tijekom
sljedećih mjeseci i dalje ćemo osigurati da Europska komisija,
poslodavci i države članice ispune obećanja data tijekom pandemije.
Nastavit ćemo raditi na osiguranju zdravlja i sigurnosti radnika u
zdravstvu i socijalnoj skrbi i težiti ka većem zapošljavanju i
ulaganjima u taj sektor. "
Izvješće donosi brojne preporuke koje obuhvaćaju:
- važnost prikupljanja točnih podataka o zaraženim i umrlim radnicima;
- osiguravanje pružanja osobne zaštitne opreme i primjena odgovarajućih sigurnosnih protokola;
- aktivnosti za rješavanje utjecaja na mentalno zdravlje i opterećenja rada;
- odgovarajuća nadoknada za dodatne rizike s kojima se susreću radnici i prepoznavanje COVID-19 kao profesionalne bolesti;
- osiguranje prava na razgovore o sigurnosnim pitanjima;
- djelovanje za sprječavanje i rješavanje stigmatizacije i čak nasilja nad zdravstvenim radnicima;
- ostali opći prijedlozi, uključujući povećano financiranje zdravstvenih usluga.
Podaci
po državama iz izvješća Amnesty pokazuju da su, na temelju dostupnih
podataka, zdravstveni radnici u Velikoj Britaniji najteže pogođeni 272
smrtna slučaja (ne uključujući 268 smrtnih slučajeva radnika iz sektora
socijalne skrbi). Ostali visoki brojevi zabilježeni su u Italiji (188),
Rusiji (101) i Španjolskoj (63).
Preostale brojke
iz Europe su Moldavija (33), Francuska (28), Ukrajina i Bjelorusija (po
23), Njemačka (20), Srbija (12), Rumunjska i Belgija (po 3). Zemlje koje
bilježe po dva smrtna slučajeva uključuju Bosnu i Hercegovinu,
Kazahstan, Kirgistan, Irsku, Poljsku i Tadžikistan, a one s jednim
smrtnim slučajem uključuju Austriju, Bugarsku, Češku, Finsku, Mađarsku,
Kosovo, Crnu Goru i Švedsku.
04.12.2024.
Kazalište Kerempuh je za članove Sindikata KBC Zagreb putem Matice hrvatskih sindikata osigurao povoljniju kupnju ulaznica po cijeni od 10,00 eura (regularna cijena je 13,00 eura) za sve predstave u njihovoj produkciji u sezoni 2024/2025. uz predočenje sindikalne članske iskaznice ili potvrde o članstvu u Sindikatu KBC Zagreb koji je udružen u Maticu hrvatskih sindikata.
Popust se ostvaruje osobnim dolaskom, a po jednoj je izvedbi moguće kupiti 2 ulaznice po povlaštenoj cijeni.
Raspored predstava pogledajte ovdje.
Kazalište Gavella pripremilo je za članove sindikata udruženih u Maticu posebnu cijenu ulaznice za svoje predstave. Članovi sindikata mogu kupiti ulaznicu po cijeni od 10 eura (regularna cijena je 15 eura) na blagajni Gavelle uz predočenje sindikalne članske iskaznice ili potvrde o članstvu u sindikatu koji je udružen u Maticu hrvatskih sindikata.
Popust se može ostvariti i za kupnju ulaznica za grupe od 15 i više gledatelja, po cijeni od 8 eura po ulaznici, isključivo preko prethodne narudžbenice direktnim kontaktom Gavelle.
Navedene cijene se ne primjenjuju za premijerne izvedbe predstave, gostovanja i festival “Gavelline večeri”.
Raspored predstava pratite ovdje.
Kazalište Gavella « Matica hrvatskih sindikata
Sindikat Kliničkog bolničkog centra Zagreb je nezavisna, samostalna, dobrovoljna i interesna udruga radnika sa svojstvom pravne osobe koja djeluje na području Republike Hrvatske, a koja osigurava, štiti i promiče prava radnika primarno zaposlenih u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, te u ustanovama i drugim organizacijskim oblicima u zdravstvu, djelatnosti zdravstvenog osiguranja, djelatnosti mirovinskog sustava, djelatnosti socijalne skrbi i drugim srodnim djelatnostima zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi, zasnovana na načelu demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova.
Predrag: 098 641 327 Sanja: 091 586 44 24 |