Od 1. siječnja 2026. na snagu stupa niz novih zakona i mjera koje se odnose na umirovljenike, radnike, mlade i zdravstveni sustav. Najvažnije promjene odnose se na mirovine, minimalnu plaću i rad nakon umirovljenja piše poslovni.hr.
Korisnicima invalidskih mirovina od danas mirovina raste za 10 posto. Povećan je mirovinski faktor – s 1,0 na 1,1 za potpuni gubitak radne sposobnosti te s 0,8 na 0,9 za djelomični gubitak.
Umirovljenicima koji su otišli u prijevremenu mirovinu ukida se penalizacija nakon navršenih 70 godina života. Ovo pravo vrijedi i za one koji su tu dob navršili prije 1. siječnja 2026.
Od sada je moguće raditi i puno radno vrijeme nakon 65. godine uz isplatu polovice mirovine. Obrtnici i samostalne djelatnosti mogu primati pola mirovine bez prestanka rada, a osobama s invalidskom mirovinom dopušten je rad do 3,5 sata dnevno uz zadržavanje mirovine.
Minimalna plaća za 2026. iznosi 1050 eura bruto. Satnica za studentski rad povećana je na 6,56 eura, a neoporezivi godišnji primitak studenata raste na 12.000 eura.
Uvedeni su novi kriteriji za dopunski rad zdravstvenih djelatnika. U djelatnostima gdje su liste čekanja dulje od 120 dana dopunski rad kod privatnika neće se odobravati.
Svi koji navrše 18 godina od 1. siječnja dobivaju kulturni vaučer od 100 eura za knjige, kino, kazalište, koncerte i druge kulturne sadržaje.
Na snagu stupaju i novi zakoni o prostornom uređenju, gradnji i energetskoj učinkovitosti. Uvodi se obvezna digitalizacija prostornih planova, brže izdavanje građevinskih dozvola te obveza plana održavanja zgrada. Upravitelji zgrada koji nisu predali zahtjev za OIB zgrade mogu biti kažnjeni.
Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju donijele su brojne pogodnosti za sadašnje i buduće umirovljenike. Neke su već u primjeni, a preostale stupaju na snagu početkom nove godine.
Zahvaljujući redovnim povišicama i novouvedenom trajnom dodatku, prosječna starosna mirovina krajem ove godine premašila je iznos od 700 eura.
Trajni dodatak za sve umirovljenike u visini od šest eura po godini staža dio je nove faze mirovinske reforme, a ona je donijela i druge značajne promjene u sustavu, uključujući fleksibilniji odlazak u mirovinu, rast onih najnižih i promjenu formule za usklađivanje njihova rasta. U nastavku pogledajte sve usvojene reformske mjere te onu koja je tek u pripremi, piše tportal.
Ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje. Korisnicima prijevremene starosne mirovine koji navrše 70 godina ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje, što znači da će njihov polazni faktor biti izjednačen s onim za redovitu starosnu mirovinu. Odredba se odnosi na postojeće i sve nove korisnike prava na prijevremenu mirovinu. Trenutno se u njoj nalazi oko 120 tisuća osoba starijih od 70 godina te bi im ona trebala narasti za prosječno 57 eura. Usklađenje će biti provedeno bez donošenja posebnih rješenja, počevši od 1. siječnja 2026., a najkasnije do 31. ožujka 2026. godine.
Povećanje invalidskih mirovina. Korisnicima invalidskih mirovina, sukladno izmjenama zakona, od 1. siječnja mirovine će porasti za 10 posto. HZMO procjenjuje da će time biti obuhvaćeno oko 219 tisuća korisnika invalidske mirovine, a ona bi u prosjeku trebala porasti za 74 eura. Zakonskim izmjenama ukinuti su obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina.
Rad i korištenje mirovine. Od početka 2026. svi umirovljenici stariji od 65 godina moći će raditi u punom radnom vremenu i istodobno primati 50 posto mirovine, a do sada su mogli raditi na pola radnog vremena uz isplatu cijele mirovine. Cilj ove mjere je potaknuti dulji ostanak starijih osoba na tržištu rada i time ublažiti nedostatak radne snage u brojnim sektorima. Mogućnost rada i istovremene isplate mirovine proširena je i na korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad, te na korisnike invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, a koji se zaposle na manje od tri i pol sata dnevno.
Nova formula za usklađivanje mirovina. Formula je usklađena na način da se stopa usklađivanja utvrđuje kao zbroj stope promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi u omjeru 85:15, ovisno o tome što je povoljnije. Time je omogućen veći rast mirovina.
Uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu. Riječ je o dijelu mirovine i trajnom pravu uvedenom u mirovinski sustav. Visina godišnjeg dodatka određuje se prema punim godinama mirovinskog staža, a za korisnike kojima je mirovina obračunata bez uračunavanja mirovinskog staža određeno je minimalno razdoblje od 15 godina te odluku o vrijednosti godišnjeg dodatka za godinu mirovinskog staža donosi Vlada najkasnije do 31. listopada svake kalendarske godine, a HZMO ga isplaćuje u prosincu. Za 2025. utvrđen je dodatak od šest eura po godini staža. Godišnji dodatak nije oporeziv, ne može ulaziti ni u cenzus za ostvarivanje dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna, a izuzet je i iz ovrhe.
Povećanje najniže mirovine. Zakonskim izmjenama osnovica za izračun najniže mirovine povećana je na 13,99 eura po godini staža (s prijašnjih 103 posto na 106 posto aktualne vrijednosti mirovine). Korisnici najniže mirovine imaju pravo i na godišnji dodatak od šest eura po godini staža, a najnižu mirovinu prima oko 275 tisuća osoba. Nakon srpanjskog usklađivanja prosječni iznos najmanje mirovine porastao je u prosjeku za 40,13 eura (s 421,96 eura na 462,09 eura). Zakonskim izmjenama povećan je i cenzus za utvrđivanje činjenice uzdržavanja za članove obitelji prilikom ostvarivanja prava na iznos najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža.
Povećanje dodatnog staža. Zakonskim izmjenama povećan je dodani staž za svako rođeno (posvojeno) dijete sa sadašnjih šest na 12 mjeseci, a novina je da se on dodaje u mirovinski staž za određivanje mirovine i tradicionalnom i srodničkom udomitelju koji se bavi time duže od deset godina.
Povećanje bonifikacija za kasnije umirovljenje. Bonifikacija se značajno povećava ukidanjem dosadašnjeg ograničenja od 27 posto i uvjeta od 35 godina staža. Po novome se omogućuje povećanje od 0,45 posto za svaki mjesec rada nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, bez gornje granice, što znači da i stariji radnici mogu značajno povećati svoju mirovinu. Ukida se i dosadašnje ograničenje maksimalnog povećanja polaznog faktora pri određivanju nove mirovine korisnicima starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika na temelju naknadnog zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti
Olakšani kriteriji za obiteljsku mirovinu. Radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu izvanbračnog druga brisan je uvjet postojanja izvanbračne zajednice na dan 28. ožujka 2008. godine. Definicija izvanbračne zajednice usklađena je s Obiteljskim zakonom te je propisano da se njezin status utvrđuje u posebnom izvanparničnom sudskom postupku. Ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu omogućeno je novim zakonom i bivšem izvanbračnom drugu s pravom na uzdržavanje, kao i bivšem neformalnom životnom partneru s pravom na uzdržavanje.
Vlada je, prema prijedlogu Hrvatske stranke umirovljenika, najavila ukidanje poreza na sve mirovine. Zakonske izmjene trebale bi biti provedene iduće godine, a ukidanje poreza stupilo bi na snagu početkom 2027.
Porez na mirovinu plaća više od 400 tisuća umirovljenika, u prosječnom iznosu od oko 30 eura mjesečno. Taj broj se stalno povećava kako raste prosječna mirovina, a osobni porezni odbitak ostaje isti.
Sindikat Kliničkog bolničkog centra Zagreb je nezavisna, samostalna, dobrovoljna i interesna udruga radnika sa svojstvom pravne osobe koja djeluje na području Republike Hrvatske, a koja osigurava, štiti i promiče prava radnika primarno zaposlenih u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, te u ustanovama i drugim organizacijskim oblicima u zdravstvu, djelatnosti zdravstvenog osiguranja, djelatnosti mirovinskog sustava, djelatnosti socijalne skrbi i drugim srodnim djelatnostima zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi, zasnovana na načelu demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova.
Predrag: 098 641 327 Sanja: 091 586 44 24 |
