Od posljednjeg sastanka Vlade i sindikata o plaćama prošlo je već mjesec dana, a otada od Vlade ni traga ni glasa, konstatirao je Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Vrijeme za odugovlačenje je prošlo, poručili su iz njegova vodstva, podsjećajući kako su njihovi zahtjevi jasni: povećanje osnovice za izračun plaće za četiri posto od siječnja "plus" isto toliko od početka lipnja, 60 eura mjesečno za topli obrok te "fer tretman svih zaposlenih u javnim službama".
Zbog zastoja u pregovorima Školski sindikat Preporod u Splitu održao je konferenciju za medije. "Zahtjevi sindikata i ponuda Vlade još su poprilično udaljeni. Osim u iznosima, ne slažemo se ni oko rokova", rekao je predsjednik tog sindikata Željko Stipić. Dodao je da ne treba isključiti neke oblike iskazivanja nezadovoljstva. Iako su ove godine pregovori započeli još u lipnju, državni proračun opet je donesen bez postignutog sporazuma sa sindikatima.
Tako uz stavku rashoda za zaposlene u državnim i javnim službama opet stoji rizik od probijanja plana kojim je za tu namjenu dogodine predviđeno povećanje za oko 400 milijuna, na 8,8 milijardi eura.
Najveće udjele imaju plaće u školstvu i zdravstvu (24 i 23 posto), dok npr. na policiju otpada 11 posto, na znanost deset, obranu sedam...
Nakon nekoliko krugova znatnih povećanja plaća i materijalnih prava u protekle tri godine sindikati javnih službi više nemaju nepodijeljenu podršku javnosti.
To ne uključuje samo apele iz redova privatnog sektora o tome da daljnje povećanje mase plaća nije održivo. "Masa plaća u središnjem proračunu u tri je godine porasla 72 posto, a na razini konsolidirane države 46 posto, što je apsolutno rekordno u Europskoj uniji", poručili su iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Rizike vezane uz rast deficita i makroekonomskih neravnoteža podcrtao je i Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda.
Ponovio je preporuku o potrebi "snažnije i brže fiskalne konsolidacije". Među mjerama koje bi mogle poduprijeti konsolidaciju navode i ograničavanje rasta plaća u javnom sektoru.
