Vlada se očitovala o rastu naknada za starije: 'Svrha je očuvati pravednost mirovina'

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter zatražila je u Izvješću o pravima starijih osoba u Hrvatskoj, upućenom Saboru, povećanje zajamčene minimalne naknade te nacionalne naknade za starije osobe, kao i da se iznos obje pomoći usklađuje dvaput godišnje. U svom očitovanju Vlada pak poručuje da za ovakve zahtjeve nema mgućnosti. 

Vlada odbila mogućnost dvostrukog usklađivanja

Nacionalna naknada za starije iznosi 160,22 eura, a prima je nešto manje od 20.000 osoba starijih od 65 godina. Uvjet za ostvarivanje ovog prava je, između ostaloga, da prihod po članu kućanstva mjesečno ne prelazi dvostruki iznos nacionalne naknade za starije osobe, odnosno 320,44 eura, o čemu više pročitajte ovdje. Iznos se početkom svake godine usklađuje s troškovima života. Zajamčena minimalna naknada (ZMN), zvana socijalna pomoć, za radno sposobnog samca ove godine povećana je na 170 eura, dok za stariju osobu iznosi 221 euro. Odluku o osnovici za ZMN Vlada donosi jednom godišnje.

Iznose obje pomoći treba gledati i u kontekstu zakonom zajamčene najniže starosne mirovine za 15 godina staža, a koja iznosi 234,6 eura prema aktualnoj vrijednosti od 15,64 eura po godini staža, odnosno 248,7 eura prema vrijednosti najniže mirovine od 16,58 eura po godini staža. Iz Vlade naglašavaju da je svrha očuvati pravednost mirovinskog sustava i poticati ostanak u svijetu rada. 

- Nacionalna naknada je pravo namijenjeno isključivo osobama starije životne dobi, dok je ZMN namijenjen svima koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba niti ih mogu osigurati iz prihoda ili imovine. Također, uvjeti za priznavanje prava na ZMN stroži su od onih koji su propisani za nacionalnu naknadu. S obzirom na to kako je od 1. siječnja 2024. nacionalna naknada povećana na 150 eura, a dalje se usklađuje s rastom troškova života pa od 1. siječnja 2026. iznosi 160,22 eura, u uvjetima povećanih troškova i ekonomske globalne neizvjesnosti nema prostora za dodatno povećanje i dvostruko usklađivanje unutar iste godine. Osim toga, institut nacionalne naknade nije institut mirovinskog osiguranja te se ne može usklađivati kao mirovine koje se primarno određuju na temelju mirovinskog staža i visine plaća tijekom radnog vijeka, pojasnili su iz Vlade u očitovanju na Izvješće pučke pravobraniteljice o pravima starijih osoba. 

Više starijih osoba u riziku od siromaštva

Pučka pravobraniteljica upozorila je i na predugo čekanje rješenja Zavoda za socijalni rad o inkluzivnom dodatku. Državna revizija utvrdila je da Zavod za vještačenje lani nije riješio čak 45 posto zahtjeva, na temelju kojih se onda izdaju rješenja o inkluzivnom dodatku i invalidskim mirovinama, o čemu smo pisali ovdje. Vlada se poziva na povećan broj vještaka i reorganizaciju rada među socijalnim radnicima, zbog čega su postupci ubrzani. Isto tako, zahtjev da se pravo na inkluzivni dodatak prizna i nakon smrti korisnika od trenutka podnošenja zahtjeva u međuvremenu je proveden. Problem su i čekanja na isplatu prve mirovine, a iz HZMO-a tvrde da 80 posto zahtjeva riješe u roku, o čemu smo pisali ovdje. 

Pravobraniteljica traži i konkretne mjere radi zaustavljanja rasta siromaštva starijih osoba. Vlada pak ovdje ističe da je rastom dohotka kućanstava od 2016. do 2025. porastao i prag rizika od siromaštva s 3.471 na 9.034 eura godišnje za jednočlano kućanstvo te s 7.290 na 18.972 eura za četveročlanu obitelj. 

- Zbog povećanja praga siromaštva, povećao se i broj starijih osoba koje se statistički nalaze u riziku od siromaštva, iako to ne znači nužno da su im se stvarni životni uvjeti pogoršali, tvrde iz Vlade. 

U kontekstu borbe protiv siromaštva starijih osoba, Vlada navodi i da je prosječna mirovina porasla s 358 eura u 2016. godini na oko 767 eura u 2026. godini, što je rast od oko 114,5 posto. Dodaju i da se u tih deset godina značajno smanjio udio starijih osoba koje si ne mogu priuštiti osnovne životne potrebe, i to s 9 posto u 2016. na 3,6 posto u 2025. godini.

Rizik za one s kratkim stažem i malim plaćama

- Povećane su obiteljske i invalidske mirovine, najniže mirovine su više puta prilagođavane, uveden je godišnji dodatak na mirovinu, povećan je dodani staž po djetetu za majke, redefinirana je formula usklađivanja mirovina, ukinuta je penalizacija za korisnike prijevremene starosne mirovine nakon što navrše 70 godina života, a umirovljenicima je omogućeno i lakše kombiniranje rada i mirovine, naveli su iz Vlade ističući i uvođenje trajnog godišnjeg dodatka na mirovinu, a koji je zamijenio dosadašnje jednokratne isplate. 

Najizloženiji riziku od siromaštva su korisnici s kratkim stažem i niskim plaćama. Iako danas primaju više nego što su uplatili u mirovinski sustav, kako ističu iz Vlade, prostor za njihovo dodatno povećanje je ograničen.

- Stoga je produljenje radnog vijeka jedan od ključnih preduvjeta za povećanje adekvatnosti mirovina u budućnosti. To jasno potvrđuju i statistički podaci prema kojima je prosječna starosna mirovina za osiguranike s 40 i više godina staža, isplaćena u listopadu za rujan 2026. godine, iznosila 1.082,54 eura, uz udio od 70,2 % u prosječnoj plaći, zaključuju. 

Unaprjeđenje skrbi za starije osobe 

Vlada najavljuje i donošenje posebnog zakona o pravima starijih osoba koji bi trebao unaprijediti njihov dostojanstven život, društvenu uključenost i institucionalnu zaštitu. U pripremi je i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti do 2027. godine. 

Pravobraniteljica je ukazala i na nasilje nad starijima, a Vlada pak ističe kako planira izmjenu pravilnika kako bi starije osobe bile posebno iskazane u statističkim podacima o kaznenim djelima nasilja u obitelji. 

U vezi nedostatnih smještajnih kapaciteta za starije osobe, državne vlasti pozivaju se na izgradnju novih 20 centara za starije osobe koji će imati mjesta za 1.947 korisnika te izvaninstitucijske usluge za 4.921 osoba

U fokusu je i razvoj potpore neformalnim njegovateljima, uključujući obitelji osoba s demencijom, pri čemu je planirana sveobuhvatna analiza potreba i različiti oblici pomoći, za što Vlada treba osigurati dodatna tri milijuna eura. Vlada, poručuju, podupire razvoj bolničkih i izvanbolničkih kapaciteta palijativne skrbi ulaganjima u izgradnju, obnovu i opremanje, o čemu smo pisali ovdje.