Velike promjene u zdravstvu. Četiri struke dobivaju svoje komore, oporba upozorava na gomilanje birokracije i troškova

izvor: Novim zakonom proširuje se popis zdravstvenih radnika | Telegram.hr

28. listopad 2026.

Sanitarni inženjeri te prvostupnici i magistri radiološke tehnologije, medicinsko-laboratorijske dijagnostike i radne terapije, novim će Zakonom o zdravstvenoj djelatnosti biti priznati kao zdravstveni radnici, rekao je državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić.

Također, zdravstveno-laboratorijski tehničari definiraju se kao zdravstveni radnici koji obavljaju medicinsko-laboratorijsku djelatnost.

”Smatramo da će ovaj prijedlog zakona doprinijeti boljoj kvaliteti zdravstvene zaštite i boljoj motiviranosti zdravstvenih djelatnika jer će donošenjem ovog zakona bit reguliran njihov status u onom opsegu koji njih zadovoljava”, rekao je Dulibić tijekom rasprave u Hrvatskom saboru.

Razdvajanje Hrvatske komore zdravstvenih radnika

Zakonom je propisana obveza stručnog usavršavanja i razvoja, a specijalističko usavršavanje zdravstvenih radnika uređuje se pravilnikom resornog ministra. ”Još smo ostali dužni regulirati medicinske fizičare i biologe, što je plan nakon ovog zakona. U pripremi je i novi zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti, sukladno novoj europskoj direktivi”, dodao je državni tajnik.

Predviđa se i razdvajanje Hrvatske komore zdravstvenih radnika na komore sanitarnih inženjera, radioloških tehnologa, radnih terapeuta i zdravstvenih radnika medicinsko-laboratorijske djelatnosti. Svaka od četiri nove komore morat će donijeti vlastiti etički kodeks te provoditi stručni nadzor i stegovne postupke.

”Predloženi model omogućit će svakoj profesiji samostalno uređivanje stručnih pitanja, razvoj vlastitih profesionalnih standarda, učinkovitije zastupanje interesa članova te snažnije sudjelovanje u razvoju zdravstvenog sustava”, poručio je Dulibić.

‘Umnožavanje birokratskog aparata’

Razdvajanje jedne komore na četiri manje, SDP-ov zastupnik Ivan Račan vidi kao ”umnožavanje birokratskog aparata”, što je suprotno od ”europskih trendova deregulacije, smanjenja administrativnih barijera i preispitivanja opravdanosti obveznog članstva u komorama”.

”Četiri zasebne pravne osobe znači četiri skupštine, četiri upravna i nadzorna odbora, četiri predsjednika i četiri suda časti, koji će se financirati iz članarina zdravstvenih radnika”, naglasio je Račan. Osim toga, Račan upozorava da u zdravstvu nedostaju mjere za regionalnu raspodjelu radnika i praćenje dostupnosti usluga iz perspektive pacijenata, u kojem god dijelu Hrvatske živjeli.

Zastupnik HSLS-a Darko Klasić također smatra upitnim trebaju li zdravstveni radnici plaćati članarinu komori kako bi mogli raditi u svojoj profesiji. ”Novi članovi komore će reći da plaćaju porez na diplomu jer su stekli stručno obrazovanje, a onda se njihov rad uvjetuje obveznim članstvom u komori. Godišnja članarina košta od tristo do tisuću eura, ovisno o veličini komore”, kazao je.

Što je čija odgovornost

S druge strane, Klasić pozdravlja to što će zdravstveni radnici dobiti mogućnost žalbe Ministarstvu zdravstva na odluke svojih komora, ocijenivši to kao važan korak prema zaštiti njihovih prava.

Zastupnik Mosta Ivan Matić ističe da je potrebno jasno razgraničiti ovlasti i odgovornosti različitih stručnjaka koji rade u jednom laboratoriju. ”Gdje prestaje samostalnost jednog stručnjaka, a počinje odgovornost drugog? Zamislite da laboratorijski uređaj pokaže da pacijent ima opasnu razinu kalija u krvi”, rekao je Matić.

”Netko mora provjeriti uzorak, odlučiti treba li ponoviti analizu, netko treba pravodobno obavijestiti liječnika. Tko je za što ovlašten? Tko potpisuje nalaz i tko je odgovoran ako pogrešni nalaz dovede do pogrešnog liječenja”, upitao je.

‘Dugoročno jačanje sustava’

HDZ-ov zastupnik Željko Glavić prijedlog zakona nazvao je reformskom mjerom zdravstvene politike koja je usmjerena na dugoročno jačanje sustava.

”Omogućuje se prijelaz s općeg i centraliziranog modela na strukovnu diferencijaciju sustava kroz osnivanje četiri zasebne komore za svaku od djelatnosti. Omogućava se i nastavak dodatnih ulaganja u ljudske resurse na svim razinama zdravstvene zaštite u javnozdravstvenom sustavu”, ustvrdio je Glavić.

VEZANE VIJESTI

• Velika promjena u zdravstvu: četiri samostalne komore dobivaju nove ovlasti - stijena.info
• Zakonom o djelatnostima u zdravstvu osnivaju se četiri samostalne komore - HRT
• Velike promjene i za zdravstvene radnike: Osnivaju se četiri samostalne komore | tportal
• zakon o djelatnostima u zdravstvu - najnovije vijesti i članci | tportal

28.10.2026.god. PRVO ČITANJE PRIJEDLOGA ZAKONA O DJELATNOSTIMA U ZDRAVSTVU U HRVATSKOM SABORU

izvor: 28.10.2026.god. PRVO ČITANJE PRIJEDLOGA ZAKONA O DJELATNOSTIMA U ZDRAVSTVU U HRVATSKOM SABORU - SRMLD – Strukovni razred za medicinsko laboratorijsku djelatnost

Cijenjene članice i članovi HKZR SR MLD,

danas je u Hrvatskom saboru održano prvo čitanje Prijedloga zakona o djelatnostima u zdravstvu, kojim se uređuje medicinsko-laboratorijska djelatnost.

Ovaj je trenutak rezultat višegodišnjeg zalaganja Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost te suradnje s Ministarstvom zdravstva.

Potrebe na koje smo sustavno upozoravali prepoznate su u zakonskom prijedlogu koji je Vlada Republike Hrvatske uputila u saborsku proceduru.

Podsjećamo, na inicijativu Hrvatske komore zdravstvenih radnika, 1. veljače 2024. održana je tematska sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora.

Na sjednici je Katja Puljčan, tadašnja dopredsjednica HKZR-a i voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost, upoznala Odbor i javnost s dugogodišnjim nepriznavanjem magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike te potrebom uvođenja specijalističkog usavršavanja prvostupnika, osobito u području citodijagnostike.

Upozorila je i na probleme u laboratorijima primarne zdravstvene zaštite u kojima su, zbog nepostojanja voditelja laboratorija, zdravstveno-laboratorijski tehničari bili dovedeni u položaj da obavljaju poslove i preuzimaju odgovornosti izvan svojih kompetencija i ovlasti.

Ti su primjeri pokazali koliko je važno uskladiti zakonsko uređenje s obrazovanjem zdravstvenih radnika i stvarnom organizacijom rada, radi zaštite naših članova i sigurnosti pacijenata.

Danas pred sobom imamo Prijedlog zakona koji otvara put rješavanju važnih pitanja naše profesije.

Za sveučilišne magistre medicinsko-laboratorijske dijagnostike predloženo zakonsko prepoznavanje njihove kvalifikacije predstavlja temelj za jasnije uređivanje profesionalnog položaja i rada u skladu sa stečenim kompetencijama. Za prvostupnike i sveučilišne prvostupnike predviđa se mogućnost specijalističkog usavršavanja, a za zdravstveno-laboratorijske tehničare jasnije povezivanje obrazovne razine, kompetencija i poslova koje obavljaju, u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom.

Prijedlogom se prepoznaje širina medicinsko-laboratorijske djelatnosti, dok se člankom 31. izričito navodi njezino obavljanje u medicinsko-biokemijskim laboratorijima na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite. Takvo je uređenje osobito važno zbog složenosti rada naših članova u tim laboratorijima te povezanosti njihova djelokruga rada s odredbama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. Važnost ove odredbe za našu struku dodatno potvrđuje podatak da je približno 50 % članova SR MLD-a zaposleno upravo u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.

Prijedlogom zakona predviđa se i mogućnost obavljanja privatne prakse za sve tri obrazovne razine naše struke, uz ispunjavanje zakonom propisanih uvjeta.

Posebnu vrijednost predstavlja predviđeno osnivanje samostalne Hrvatske komore zdravstvenih radnika medicinsko-laboratorijske djelatnosti. Time se otvara novo poglavlje profesionalne samostalnosti, uz komoru čiji bi rad, odgovornost i razvojni ciljevi bili u cijelosti posvećeni medicinsko-laboratorijskoj struci i njezinim članovima.

Naš je cilj bio i ostaje osigurati da svaka kolegica i svaki kolega imaju jasno mjesto u zdravstvenom sustavu, u skladu sa svojim obrazovanjem, znanjem i stručnošću.

Zahvaljujemo Ministarstvu zdravstva na suradnji i prepoznavanju potreba medicinsko-laboratorijske djelatnosti te Vladi Republike Hrvatske na upućivanju ovog Prijedloga u saborsku proceduru. Osobitu zahvalnost upućujemo našim članicama i članovima na povjerenju i podršci tijekom ovog procesa.

Današnje prvo čitanje važan je korak prema tom cilju i poticaj da započeti posao nastavimo s jednakom ustrajnošću i odgovornošću.

S osobitim poštovanjem,

Hrvatska komora zdravstvenih radnika
Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost