PROSVJED: "Hrvatska zajedno za vece place i mirovine", Zagreb, 18. travanj 2026.

Ovo su ključni događaji

izvor: Sindikati prosvjedovali u Zagrebu, traže veće plaće i mirovine | Telegram.hr

18. travanj 2026.

Tisuće radnika, umirovljenika i građana okupilo se u subotu na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu na sindikalnom prosvjedu „Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine”, koji su organizirale tri sindikalne središnjice — SSSH, NHS i MHS — te Sindikat umirovljenika Hrvatske.

 Prosvjednici su Vladi i premijeru Plenkoviću uputili konkretne zahtjeve uz poruku: „Dosta je pohlepe, dosta je korupcije.”

• Sindikati zahtijevaju povećanje minimalne plaće na 1100 eura neto, prosječne plaće na 2200 eura te prosječne mirovine na 1100 eura neto, upozoravajući da dvije trećine od gotovo milijun i 120 tisuća radnika u privatnom sektoru prima minimalnu plaću od 1150 eura bruto, dok čak 750.000 umirovljenika živi ispod praga siromaštva.

• Predsjednik SSSH-a Mladen Novosel izravno se obratio premijeru Plenkoviću s prijedlogom nagodbe: podizanje minimalne plaće za 250 eura u bruto iznosu krajem ove i iduće godine, uz upozorenje da će 2028. biti „trenutak istine” na izborima ako Vlada ne ispuni zahtjeve.

• Konfederalna tajnica Europske konfederacije sindikata Tea Jarc upozorila je na nesrazmjer između cijena i plaća, istaknuvši da su cijene u Hrvatskoj jednake slovenskim, iako su plaće znatno niže, te poručila prosvjednicima: „Niste sami — vaša borba je naša borba.”

• Predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem zaključila je skup najavom nastavka borbe kroz pregovore o kolektivnim ugovorima i osnovici plaća, uz poruku: „Ovo nije borba za luksuz, nego za dostojanstvo i život. Hrvatska ne smije biti zemlja siromašnih.”

Ministar Ružić o velikom prosvjedu: 'Nije realno da mi kontinuirano radimo na povećanju plaća i ostalih primanja'

izvor. Ministar Ružić o velikom prosvjedu: 'Nije realno da mi kontinuirano radimo na povećanju plaća i ostalih primanja' - Večernji.hr

18. travanj 2026.

Na zahtjeve sindikata reagirala je i Vlada, a stav izvršne vlasti iznio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić.

Na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu u subotu je održan veliki sindikalni prosvjed na kojem se okupilo više tisuća građana iz različitih dijelova zemlje. Prosvjed pod nazivom 'Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine' organizirali su Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata i Sindikat umirovljenika Hrvatske, s ciljem upozoravanja na, kako ističu, ključne probleme u društvu.

Među glavnim zahtjevima istaknuti su pravedniju raspodjelu dobiti, povećanje plaća i mirovina, kao i rješavanje problema rasta cijena hrane i stanovanja. Organizatori su također upozorili na negativne posljedice korupcije i sive ekonomije koje, prema njihovim tvrdnjama, utječu na sve segmente društva.

Na zahtjeve sindikata reagirala je i Vlada, a stav izvršne vlasti za RTL Danas iznio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić. 'Nije realno i da mi kontinuirano radimo na povećanju plaća, mirovina i svih ostalih primanja i socijalnih primanja, i to na jedan kontinuiran način koji je održiv za samu stabilnost i konkurentnost naše privrede', istaknuo je ministar.

Upitali su ga i kako je moguće da to uvijek postane realno uoči izbora, a sada nije tako. 'Kontinuirano rastu plaće i to statistike pokazuju. Nisu samo uoči izbora, kontinuirano je', rekao je. Komentirao je i predložen model prema kojem bi se minimalna plaća povećavala u dva navrata po 250 eura, što bi potom imalo lančani učinak i na rast prosječnih plaća, ali i mirovina, za koje se predlaže podizanje na razinu od 1100 eura. 'Bez obzira na to bi li se takvo povećanje provodilo u fazama, riječ je o relativno naglom i značajnom rastu primanja u kratkom razdoblju. Reakcije dijela javnosti pokazuju da ovakva brza povećanja, bilo kada je riječ o plaćama u javnom i državnom sektoru ili o mirovinama, ne nailaze na širu podršku', rekao je Ružić.

Prosvjednici su u subotu, između ostalog istaknuli kako bi hrvatska Vlada na idućim izborima 2028. mogla završiti kao Orbán u Mađarskoj. 'Pa ja moram reći da takav scenarij ni približno nije razvidan. Danas je javnost pokazala da nije trenutak da bi se prepoznao ovaj apel sindikata. Mi podržavamo svaki demokratski diskurs. Svi imaju pravo na to. Kontinuitet rada ove Vlade koja intervenira u krizama u svim krizama vrlo intenzivno je prepoznata. S jedne strane održavamo porast plaća, a s druge strane održavamo konkurentnost i s treće strane se podržava stabilnost i rast standarda građana. Inflatorni, pritisci su ovdje i mi to ne želimo negirati, ali ne možemo reći da plaće i mirovine nisu rasle, čak i više od onog što je rasla inflacija', komentirao je ovu izjavu za RTL ministar Ružić.

Velik dio prosvjeda bila je i situacija u privatnom sektoru. Istaknulo se kako se od Vlade očekuje da i na privatnike vrši pritisak kako bi se plaće povećale u tom sektoru. 'Privatni sektor je samostalan. Privatni sektor posluje u okvirima koje ova država stvara za normalno produktivno razvijanje i tu nema nikakvih pritisaka. Vlada mora stvoriti pozitivno okruženje kako bi se privatni sektor razvijao. Vrlo često govore i uspoređuju plaće u javnom i privatnom sektoru i to je isto neka od situacija koje se nameću ovoj Vladi', rekao je Ružić.

Dodatno, komentirao je i razliku od 600 eura u plaći između privatnog i javnog sektora. 'Ako uzmete detaljnu analizu plaća i ako uzmete visoku stručnu spremu koje ima više u javnom sektoru, a usporediti pojedinačno, tada radnici s visokim obrazovanjem u privatnom sektoru imaju i dalje puno veću plaću komparativno nego oni u javnom sektoru. Tako da s te strane ovi podaci naizgled djeluju zabrinjavajuće. Ali ako se uđe u dublju analizu, tada i njima možemo naći vrlo objektivne razloge i možemo ih detaljnije prikazati', dodaje ministar. 

Istaknuo je kako takve usporedbe treba promatrati oprezno. ‘Riječ je o statistikama koje se često izvlače prema potrebi i stavljaju izvan konteksta, ovisno o trenutku. Takve podatke treba detaljno analizirati prije donošenja zaključaka’, poručio je.

Naglasio je pritom da Vlada nastavlja s mjerama usmjerenima na stabilizaciju tržišta i zaštitu građana i gospodarstva. Kao primjer naveo je spomenuto novo pojeftinjenje goriva: ‘Mogu najaviti da će u utorak ponovno doći do smanjenja cijena naftnih derivata, što je još jedna pozitivna intervencija Vlade.’

Osvrnuo se i na usporedbe cijena goriva s drugim državama, ističući da su one često pogrešno interpretirane. ‘Imali smo situacije u kojima su se naše cijene uspoređivale s podacima iz različitih vremenskih razdoblja, što je stvaralo dojam da su nepovoljnije nego što jesu’, rekao je Ružić za RTL.

Govoreći o mogućim dodatnim mjerama za ublažavanje inflacije, Ružić je naglasio kako Vlada kontinuirano reagira tamo gdje može postići učinak. ‘Interveniramo ondje gdje to donosi lakše poslovanje, bolje rezultate, stabilnost i očuvanje konkurentnosti’, istaknuo je, dodajući da će se o eventualnim novim potezima više znati nakon sjednice Vlade u ponedjeljak.

VEZANE VIJESTI