autor: glavni urednik, objavljeno: 16.02.2026.

Zlatni sat – standard koji život spašava

12. veljače 2026.

izvor: Hitnim pacijentima iz Velike Gorice ugrožen 'zlatni sat' - Večernji.hr

Uputu koju je Ministarstvo zdravstva prije dva tjedna poslalo zavodima za hitnu medicinu u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji radi rasterećivanja hitne na Rebru, ministrica Irena Hrstić sada je korigirala.

Izmjene se tiču velikogoričke hitne i pacijenata s područja Velike Gorice, a tamošnji hitnjaci upozoravaju da će nove upute produljiti vrijeme potrebno za zbrinjavanje pacijenata. Podsjetimo, nakon dramatičnog apela Sindikata KBC-a Zagreb o prijetećem kolapsu bolničke hitne na Rebru, Ministarstvo zdravstva reagiralo je uputom zavodima za hitnu medicinu da pacijente voze u KB Dubravu, kako bi rasteretili Rebro. Međutim, ta je uputa sada izmijenjena.

"Hitni kirurški pacijenti s područja Velike Gorice prevozit će se vozilima hitne medicinske službe ravnomjerno u sljedeće bolničke zdravstvene ustanove ovim redoslijedom: KB Dubrava, KB Sveti Duh i KBC Sestre milosrdnice, po jedan pacijent u svaku od navedenih ustanova, uz iznimku da se pacijenti kojima je potrebna hitna vaskularna kirurgija ne prevoze u KB Dubrava nego u KB Sveti Duh", stoji u uputi Irene Hrstić, u nastavku koje navodi i da se hitni internistički pacijenti iz V. Gorice voze nešto izmijenjenim redoslijedom: prvi u Dubravu, sljedeći u Vinogradsku i treći na Sveti Duh. Ruta do Dubrave umjesto Rebra nije znatno produljila vrijeme u kojem će pacijenta dovesti do bolnice, napominju velikogorički hitnjaci, riječ je o oko četiri minute dulje jer se ide zaobilaznicom, kao i na Rebro. No, do KBC Sestre milosrdnice i KB Sveti Duh nužno je doći kroz gradsku prometnu gužvu.

– Gorička hitna pokriva područje sve do Jastrebarskog i od zadnjeg sela, Auguštanovec , do Rebra je 65 kilometara, obilaznicom preko Domovinskog mosta treba nam između 50 i 75 minuta. Prethodno, već da dođemo do pacijenta u tom selu iz Gorice treba 40 minuta. Kroz gradsku gužvu do Vinogradske i Svetog Duha to se vrijeme znatno produljuje. A govorimo o 'zlatnom satu', kad je o životno ugroženima riječ! – kažu nam velikogorički hitnjaci. Posljedično, ova će rošada hitnu medicinsku službu za stanovnike velikogoričkog područja učiniti teže dostupnom jer će joj trebati više vremena zbog probijanja kroz gradske gužve, koje već dugo nisu samo u 'špicama' već u svako doba dana. Osim toga, moguć je i scenarij u kojem se pojavi hitni pacijent u trenutku dok je jedan velikogorički tim T1 na Svetom Duhu, drugi u Vinogradskoj, a tim T2 obavlja neki npr. prijelom, kateter ili nešto treće.

Usporit će i sanitet

– Dogodi li se "nešto crveno" u tom trenutku, prijamno-dojavna jedinica ima opciju slati tim iz Samobora ili Dugog Sela – objašnjava naš sugovornik što se u takvom slučaju poduzima. Novonastale okolnosti, dodaje, usporit će ionako nedostatnu sanitetsku službu. Pacijenti s velikogoričkog područja po otpustu s Rebra sanitet čekaju po 2-3 sata, a zbog duljih ruta sada će to biti po 5-6 sati. Doznajemo i da u srijedu, kad su dovezli pacijenta s plućnim edemom u Vinogradsku, tamo uopće nisu bili obaviješteni da im dolaze velikogorički hitni pacijenti, što potvrđuje da je nekoordiniranost konstanta naših sustava.

VEZANE VIJESTI

28.04.2012.

izvor: Sat vremena koji život znači: proveli smo dan na prijemu Hitne službe - Net.hr

herojski posao /

Sat vremena koji život znači: proveli smo dan na prijemu Hitne službe

Nacionalni je dan Hitne pomoći kroz koju u godinu dana prođe milijun i pol ljudi. Iako ima onih koji zlorabe hitan prijam - iskusni djelatnici znaju komu i kako prvo pomoći.

Baš svaki dan u godini na Hitnoj pomoći prođe oko 300 pacijenata, a brze liječnike na hitnom prijemu usporavaju nehitni pacijenti.

"Svi su jako pristojni. Uvijek se iznenadim. Uvijek dobijem dobar tretman", kaže Andrija.

U 34 godine rada, sada glavna sestra prošla je kroz sve. Kaže, izazov je uvijek isti - spasiti ljudski život.

"Tim za reanimaciju koji je u sklopu objedinjenog hitnog bolničkog prijema preuzima bolesnika i tu slijedi reanimacija, odnosno vraćanja pacijenta u život. Ono što je važno za hitnu je da tu nema prednost ni invalid, ni trudnica ni dijete. Pacijenti idu prema hitnosti", Katarina Maršić, glavna sestra OHBP-a KBC Zagreb.

Tri tisuće djelatnika hitne u Hrvatskoj svaki dan na raspolaganju su četiri milijuna Hrvata i turistima.

"Najhitniji pacijenti dolaze kolima hitne medicinske pomoći, za one za koje se očekuje da će trebati neposrednu intervenciju, oni budu i najavljeni. Pacijenti mogu dolaziti i sami, oni budu trijažirani i pregledavani", Ivan Gornik, pročelnik OHBP-a KBC Zagreb.

U 24 sata dogodi se oko pet smrti i oživljavanja. Svaki poziv koji stigne - važan je za pripremu tima.

"Ono što je bitno to je naglasiti našu suradnju s ljudima koji rade u vanbolničkoj hitnoj. Morate znati da je to posao koji je najteži u medicini, a oni su uvijek neprimjetni i zato ih treba pomaziti", Milivoj Novak, pomoćnik ravnatelja KBC-a Zagreb.

Zlatni sat u njihovu poslu povećava šanse za preživljavanjem i zato svi koji nisu hitni, neka imaju na umu da 60 liječničkih minuta nekomu može spasiti život.

09.04.2024.

izvor>: Zlatni sat – standard koji život spašava - HRT

U hitnoj medicini brzina je najvažnija. Naime, prvih šezdeset minuta nakon teške prometne nesreće presudno je za spašavanje života ozlijeđenih. Upravo stoga to je vrijeme nazvano “zlatnim satom”, minutama koje život znače, a podrazumijevaju hitnu medicinsku pomoć.

Hitni medicinski prijevoz i "zlatni sat" u medicini igraju važnu ulogu u spašavanju života i pacijenata u kritičnim situacijama.

Zlatni sat je period od oko sat vremena nakon ozbiljne ozljede ili akutnog medicinskog događaja, tijekom kojeg je brza intervencija i transport ključna za opstanak pacijenta ili sprečavanje dugoročnih posljedica.

Hitna pomoć se organizira upravo tako da bi taj “zlatni sat” mogao biti postignut. Zato su i uvedeni helikopteri u svijetu, i u Europi. Shvaćeno je da bolnička kola ne mogu postići traženih 60 minuta, ako se radi o otocima, ruralnim ili brdskim područjima, planinskim područjima ili autocestama.

O tome što obuhvaća ‘zlatni sat’ i koliko je bitna dobra suradnja svih sudionika hitnog transporta bolesnika govori specijalistica hitne medicine dr. Senka Kajčić.

- Zlatni sat je izuzetno važan. Možda ga je bolje nazvati ‘zlatni period’ jer ne zahtijeva svako zdravstveno stanje jednako vrijeme u kojem pacijent mora biti zbrinut. Izuzetno je bitan, a to je ustvari vrijeme od samog nastanka ili oboljenja ili ozljede do dolaska u zdravstvenu ustanovu gdje će se to stanje definitivno zbrinjavati. I zbog toga je vrlo bitno imati adekvatna prijevozna sredstva kojima mi možemo dopremiti pacijente na sigurna, brz I kvalitetan način, ispričala je dr. Kajčić.

Koliko je zahtjevno provođenje medicinskih intervencija za vrijeme hitnog transporta pacijenata govori pedijatar prof. dr.sc. prim. Julije Meštrović, svjedočeći iz vlastitog iskustva stotina helikopterskih prijevoza životno ugrožene novorođenčadi.

- Vrlo je nezahvalno intervenirati u kolima ili helikopteru. Stoga je važno bolesnika stabilizirati ranije. Kola se ponekad zaustave, helikopter ponekad mora sletjeti da biste intervenirali pa onda ponovno poletjeti. Ali u helikopteru je velika buka, velike su vibracije, čovjek se ne može uvijek osloniti čak ni na monitor nego cijelo vrijeme pozorno promatrati bolesnika. Doktori, medicinske sestre, svi koji smo uključeni. Dakle klinički, ne samo monitor. Tu mora biti dobro uvježbani tim – doktori, medicinske sestre, pa onda s pilotima, tehničarima koji su u helikopteru – svi moramo funkcionirati kao jedan dobro uhodani tim, objasnio je pedijatar prof.dr.sc.prim. Julije Meštrović.

Hitni medicinski prijevoz i zlatni sat u medicini su ključni za brigu o hitnim slučajevima i spašavanje života.

Profesionalnost, brza reakcija i dobro koordinirani timovi medicinskih stručnjaka osiguravaju da pacijenti u hitnim situacijama dobiju potrebnu njegu i transport do medicinskih ustanova u najkraćem mogućem vremenu.

Nastavak ulaganja u razvoj ovog sustava i daljnje usavršavanje medicinskih protokola osigurat će još veću efikasnost i kvalitetu hitne medicinske skrbi u budućnosti.