📢 iz medija: SINDIKAT KBC ZAGREB: „Javno zdravstvo nije trošak koji se može „hladiti“ – upozorenje na posljedice mogućeg zamrzavanja plaća u javnim službama“

Sindikat KBC-a Zagreb protiv zamrzavanja plaća: "Zaposlenici u javnom zdravstvu nisu uzrok inflacije niti mogu biti njezin korektiv"

izvor: Sindikat KBC-a Zagreb protiv zamrzavanja plaća: "Zaposlenici u javnom zdravstvu nisu uzrok inflacije niti mogu biti njezin korektiv" - Novi list

Ljerka Bratonja Martinović

28. svibanj 2026 16:09

Plaća koja ne prati rast troškova života ne čuva standard — ona ga smanjuje i postupno dovodi radnike u položaj socijalne nesigurnosti, podsjeća čelnica tog sindikata, Tanja Leontić

Sindikat KBC-a Zagreb zabrinut je zbog najava da bi dio budućih antiinflacijskih mjera Vlade mogao uključivati zamrzavanje plaća u državnim i javnim službama, uz obrazloženje potrebe za “hlađenjem gospodarstva” i ograničavanjem potrošnje. U javnom prostoru istodobno se govori o “zagrijanosti ekonomije” kao stanju u kojem gospodarski rast doprinosi rastu cijena, čime se opravdava potreba za mjerama “hlađenja”. Ključno je, međutim, pitanje: na koga se te mjere prelamaju i s kakvim društvenim posljedicama, upozoravaju iz sindikata.

Sve se češće spominje mogućnost da, nakon ispunjavanja postojećih obveza za ovu godinu, od iduće godine ne bude rasta plaća u javnom i državnom sektoru, što bi pogodilo približno 255.000 zaposlenih, odnosno gotovo 15 posto radne snage u Hrvatskoj.

Sindikat KBC-a Zagreb upozorava da bi zamrzavanje plaća u praksi značilo realno smanjenje vrijednosti rada u javnom zdravstvu, sustavu socijalne skrbi i ostalim javnim službama. Plaća koja ne prati rast troškova života ne čuva standard — ona ga smanjuje i postupno dovodi radnike u položaj socijalne nesigurnosti, podsjeća čelnica tog sindikata, Tanja Leontić.

Javno zdravstvo već godinama funkcionira pod kroničnim pritiskom: nedostatak kadra, preopterećenost, prekovremeni rad i kontinuirani odlazak stručnog i pomoćnog osoblja. U takvim okolnostima svako daljnje smanjenje realne vrijednosti rada povećava rizik odlaska zaposlenika i dodatno narušava stabilnost sustava. Istodobno se snažno razvija privatni zdravstveni sektor, koji već sada privlači sve veći broj stručnjaka iz javnog zdravstva. Razlike u uvjetima rada i mogućnostima zarade potiču kontinuirani odljev kadra, a zamrzavanje plaća taj bi proces dodatno ubrzalo, upozorava.

U tom kontekstu,  politika “hlađenja” javnih i državnih službi u stvarnosti bi, dodaje,  mogla imati suprotan učinak — “grijanje” privatnog sektora, odnosno daljnju koncentraciju kadra i kapitala u rukama ekonomski snažnijih aktera. Takav razvoj ne bi značio jačanje sustava, nego daljnje jačanje privatnih interesa na štetu javnog dobra.

– Zaposlenici u javnom zdravstvu nisu uzrok inflacije niti mogu biti njezin korektiv. Teret ekonomskih prilagodbi ne smije se prelamati preko leđa radnika u javnim i državnim službama, osobito u zdravstvu i sustavu socijalne skrbi.

Mjere za borbu protiv inflacije moraju biti snažne, jasno definirane i pravedno usmjerene — kroz odgovornu ekonomsku politiku, a ne kroz umanjivanje vrijednosti rada zaposlenih koji održavaju javne sustave, poručuje Leontić.

Zabrinjava je i  izostanak jasne, dugoročne politike plaća u javnom zdravstvu, što stvara nesigurnost i dojam da se standard zdravstvenih djelatnika promatra kao proračunska varijabla, a ne kao temelj funkcioniranja sustava. Sindikat KBC-a Zagreb stoga poziva Vladu na hitan i transparentan socijalni dijalog te jasno očitovanje o budućnosti plaća u javnom zdravstvenom sustavu.

– Hrvatskoj trebaju učinkovite mjere protiv inflacije, ali ne na štetu dostojanstva rada i održivosti javnog zdravstva. Upozoravamo da bi odluke o zamrzavanju plaća imale dugoročne posljedice: ubrzan odlazak stručnog kadra u privatni sektor i inozemstvo, pad kvalitete zdravstvene skrbi te slabljenje povjerenja građana u sustav. Trošak takvih mjera neće biti samo fiskalan, nego i društveni i zdravstveni, poručuje čelnica Sindikata, Tanja Leontić.