BOLNICA U BLATU: Ova ruina na kraju grada pojela je milijardu kuna. Izgleda kao iz filma apokalipse

izvor: Ova ruina na kraju grada pojela je milijardu kuna. Izgleda kao iz filma apokalipse - Index.hr

7. lipanj 2026.

GOLEMI simbol neuspjeha hrvatskog zdravstvenog sustava već četiri desetljeća stoji u zagrebačkom Blatu. Izgradnja Sveučilišne bolnice započela je još 1985. godine, prekinuta je početkom 1990-ih, a danas postoji plan za Nacionalnu dječju bolnicu u tom kompleksu betonskih ruševina velikom 240.000 kvadratnih metara.

Cijeli prostor nedavno je preuzela država koja preko Ministarstva zdravstva namjerava realizirati izgradnju prve nove bolnice u Zagrebu nakon 1990. godine. Nacionalna dječja bolnica zauzimat će, prema najavama, dio trenutačno najvećeg prostornog rugla grada Zagreba.

Galerija

Samodoprinos i stotine milijuna maraka

Povijest izgradnje bolnice u Blatu započela je daleko prije otvaranja gradilišta 11. svibnja 1985. godine. Od 1. siječnja 1983. Zagrepčani su odvajali jedan i pol posto od svoje plaće i drugih primanja za bolnicu u Blatu.

Samodoprinos, kojim se u tadašnjem sustavu često sufinancirao neki veliki javni projekt, uplaćivan je do 31. prosinca 1987., a produžen je sve do 1992. godine. Sakupljeno je oko 320 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, što po aktualnim izračunima iznosi oko milijardu kuna ili 160-tak milijuna eura. Taj je novac potrošen na betonske skelete zgrada koje su još uvijek najpoznatiji objekt tog dijela Zagreba.

"Projektiranje bolnice izvodilo je pet radnih organizacija: Ina-Projekt, Biro 71, Građevinski institut Zagreb, Zavod za zaštitu zdravlja Zagreb i Monter - Zagreb. Za projektantima su ostale stotine dozvola za gradnju, papiri o otkupu zemljišta te tisuće vrsta projekata i studija.

Bolnica je u početku bila zamišljena kao suvremena bolnica s 1123 kreveta, 75 ordinacija, 23 operacijske dvorane, 31 seminarskom dvoranom sa 795 sjedala, amfiteatrom za predavanja s 464 sjedala te tri manje predavaonice. Ujedno se predviđalo da će zajedno s posjetiteljima i bolesnicima više od 7000 ljudi svakog dana boraviti u prostorijama nove bolnice, a potrebni broj zaposlenih kretao se od 2993 do 3735 ljudi", navode u stručnom radu "Sveučilišna bolnica u Blatu" autorice Ana Bagarić, Dora Decarti i Barbara Meštrović s Fakulteta hrvatskih studija.

U vrijeme planiranja i izgradnje bolnica u Blatu uspoređivana je s velikim bolničkim kompleksima u drugim jugoslavenskim gradovima, ponajprije s Vojno-medicinskom akademijom u Beogradu i Kliničkim bolničkim centrom u Ljubljani.

Stečaj 1992. i nedovršena gradnja

"Sveučilišna bolnica u osnivanju" otišla je u stečaj 1992. godine, iako nikada nije ni bila bolnica. Službeno je utvrđeno da nema više novca za nastavak izgradnje investicije ukupne vrijednosti 838 milijuna maraka.

Manjkalo je oko 525 milijuna maraka za završetak bolnice koju su do tada s 97 posto financirali grad Zagreb i njegovi stanovnici putem samodoprinosa. Republika Hrvatska sudjelovala je s oko tri posto troškova.

Bolnica je bila završena 45 posto. Posljednji upravitelj tog objekta bio je dr. Ivo Prodan, ratni zapovjednik saniteta Hrvatske vojske, koja je na početku Domovinskog rata imala sjedište u nedovršenoj bolnici.

Narodne novine objavile su tek 1995. o ukidanju Sveučilišne bolnice Zagreb.

Najave i obećanja s početka 21. stoljeća

Početkom 21. stoljeća bolnica u Blatu postala je tema javnih rasprava. Najavljivao se dovršetak cijelog projekta, prenamjena te korištenje modela javno-privatnog partnerstva.

HDZ-ov premijer Ivo Sanader promicao je "javno-privatno partnerstvo kao model kojim se mogu ubrzati veliki infrastrukturni projekti u zdravstvu i obrazovanju".

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nije namjeravao dovršiti Sveučilišnu bolnicu. "Ovdje su u planu terme Zagreb, dječja bolnica, gradski hospicij i zdravstveni centar izvrsnosti", izjavio je Bandić 2010. godine.

Sljedeći utjecajni političar kojeg je zanimalo Blato bio je HDZ-ov ministar zdravstva Milan Kujundžić, koji je 2017. rekao "valja nama preko rijeke" i najavio da će se ipak graditi Sveučilišna bolnica. "Treba izgraditi Sveučilišnu bolnicu u Blatu koja će biti temelj reorganizacije zdravstvenog sustava. Prva faza mora biti dječja bolnica kao prioritet", rekao je Kujundžić.

Dvije godine kasnije Vlada Republike Hrvatske i Grad Zagreb potpisuju sporazum o suradnji na projektu Nacionalne dječje bolnice. "Projekt Nacionalne dječje bolnice strateški je važan za hrvatski zdravstveni sustav", kazao je 2019. godine Andrej Plenković.

Vlasnička nagodba i novi projekt

Nekoliko narednih godina potrošeno je kako bi se utvrdila vlasnička prava nad tim ruglom. Indexu je nedavno potvrđeno da "Grad Zagreb nije vlasnik", nakon čega je objavljeno kako je došlo do nagodbe te kako je država u zamjenu za Blato ustupila niz nekretnina na zagrebačkom području.

"Republika Hrvatska je uknjižena kao cjeloviti vlasnik jedinstvene katastarske čestice 501 K.O. Blato površine 523.177 kvadratnih metara, temeljem Sporazuma o nagodbi između Grada Zagreba i Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a od svibnja 2025. godine upravljanje predmetnom nekretninom preuzelo je Ministarstvo zdravstva temeljem sporazuma između Ministarstva zdravstva i Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine", izjavili su za Index u Ministarstvu zdravstva.

Projekt izgradnje Nacionalne dječje bolnice dodijeljen je hrvatskim ponuditeljima koje je okupilo poduzeće ING-GRAD u kolovozu 2025. Vrijednost projekta je 190 milijuna eura bez PDV-a.

"O budućnosti postojećeg kompleksa odlučit će se po zaprimanju studije"

To ne znači da će, nakon preuzimanja vlasništva i izbora projekta, izgradnja ubrzo započeti.

"O budućnosti postojećeg kompleksa odlučit će se po zaprimanju studije analize konstrukcije u prostoru nedovršene Sveučilišne bolnice na lokaciji Blato u Zagrebu, koju je Ministarstvo zdravstva nedavno ugovorilo s odabranim ponuditeljem Radionica statike d.o.o. Za sada je poznato da će se za potrebe izgradnje Nacionalne dječje bolnice Faza I iskoristiti jedan manji dio tehnološkog bloka koji će se rekonstruirati za logističke potrebe buduće Nacionalne dječje bolnice", rekli su Indexu u Ministarstvu zdravstva.

U Fazi II predviđeno je preseljenje Klinika za ginekologiju i opstetriciju KBC-a Sestre milosrdnice i KB-a Merkur te Specijalne bolnice za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim poremećajima (Goljak) i Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež (Kukuljevićeva).

"Zbog znatnog vremenskog odmaka od izrade Studije do danas, aktivnosti na pripremi Faze II započet će revidiranjem Studije kako bi se utvrdile stvarne potrebe u ovom trenutku", kažu u Ministarstvu. Približna godina otvaranja novih bolničkih kapaciteta nije najavljena.