9.10.2026.god. Vlada Republike Hrvatske uputila Nacrt prijedloga zakona o djelatnostima u zdravstvu u saborsku proceduru

Zakonom o djelatnostima u zdravstvu osnivaju se četiri samostalne komore

izvor:9.10.2026.god. Vlada Republike Hrvatske uputila Nacrt prijedloga zakona o djelatnostima u zdravstvu u saborsku proceduru: važan napredak za zdravstveno-laboratorijske tehničare, prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike i magistre medicinsko-laboratorijske dijagnostike - SRMLD – Strukovni razred za medicinsko laboratorijsku djelatnost

9. listopad 2026.

Vlada Republike Hrvatske danas je, 9. listopada 2026., na svojoj 212. sjednici uputila Nacrt prijedloga  zakona o djelatnostima u zdravstvu u saborsku proceduru.

Predložena rješenja predstavljaju važan rezultat zajedničkog rada, zalaganja i institucionalnog dijaloga Ministarstva zdravstva i Hrvatske komore zdravstvenih radnika.

Zahvaljujemo i svim članovima Radne skupine i uključenim dionicima na stručnom doprinosu, suradnji i predanom radu na izradi zakonskog prijedloga.

Upućivanjem zakonskog prijedloga u saborsku proceduru Vlada Republike Hrvatske podupire suvremenije uređenje zdravstvenih profesija, prepoznavanje obrazovnih kvalifikacija i kompetencija te daljnje unaprjeđenje zdravstvene zaštite.

Za medicinsko-laboratorijsku djelatnost posebno izdvajamo sljedeća postignuća sadržana u predloženom tekstu:

• Prepoznavanje svih triju razina obrazovanja. Zakonski se obuhvaćaju zdravstveno-laboratorijski tehničari, prvostupnici i sveučilišni prvostupnici te sveučilišni magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Time se jasnije uređuje položaj struke u skladu s razvojem obrazovanja i stručnih kompetencija.
• Izričito uređivanje položaja sveučilišnih magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Prijedlog prepoznaje njihovu kvalifikaciju i predviđa pravo na samostalan rad u medicinsko-laboratorijskoj i medicinsko-biokemijskoj djelatnosti, u okviru poslova za koje im je izdano odobrenje za samostalan rad.
• Prepoznavanje širine i suvremenog razvoja medicinsko-laboratorijske djelatnosti. Definicijom djelatnosti obuhvaćaju se brojna laboratorijska područja, uključujući molekularnu dijagnostiku i medicinsku genetiku. Time se potvrđuje važnost struke u razvoju suvremene dijagnostike.
• Povezivanje poslova s obrazovanjem i stečenim kompetencijama. Izričito se polazi od toga da zdravstveni radnici obavljaju djelatnost sukladno kompetencijama stečenima obrazovanjem. Takav pristup pridonosi jasnijem profesionalnom položaju radnika, odgovornom radu i sigurnosti pacijenata.
• Izričito obuhvaćanje rada u medicinsko-biokemijskim laboratorijima na svim razinama zdravstvene zaštite. Prepoznaje se sudjelovanje medicinsko-laboratorijske djelatnosti na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini, čime se ističe njezina važnost za funkcioniranje zdravstvenog sustava.
• Usklađivanje obrazovnih razina s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom. Jasno se utvrđuju razine kvalifikacija za tehničare, prvostupnike i sveučilišne magistre medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Time se stvara pregledniji okvir za priznavanje obrazovanja i daljnji profesionalni razvoj.
• Zakonski okvir za specijalističko usavršavanje prvostupnika. Predviđa se specijalističko usavršavanje prvostupnika i sveučilišnih prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike te izdavanje odobrenja za samostalan rad za specijalnost za koju su stručno osposobljeni.
• Sustavno uređivanje trajnog stručnog i dodatnog usavršavanja. Podupire se kontinuirano obnavljanje znanja i usvajanje suvremenih metoda rada, uz dodatnu edukaciju kada je zahtijevaju opseg i složenost poslova. Komori se daje važna uloga u oblikovanju tih programa.
• Predviđanje privatne prakse za sve tri obrazovne razine. Mogućnost privatne prakse obuhvaća zdravstveno-laboratorijske tehničare, prvostupnike i sveučilišne prvostupnike te sveučilišne magistre medicinsko-laboratorijske dijagnostike, uz ispunjavanje propisanih uvjeta. Time se stvara prostor za razvoj usluga i njihovu veću dostupnost pacijentima.
• Jačanje strukovne samostalnosti kroz zasebnu Komoru. Predviđa se osnivanje Hrvatske komore zdravstvenih radnika medicinsko-laboratorijske djelatnosti, čiji je osnivač Ministarstvo zdravstva. Nova Komora samostalno bi zastupala struku i njezine članove, čime se jača profesionalni identitet i omogućuje usmjereniji razvoj djelatnosti.
• Objedinjavanje ključnih javnih ovlasti u Hrvatskoj komori zdravstvenih radnika medicinsko-laboratorijske djelatnosti. Buduća Komora izdavala bi i obnavljala odobrenja za samostalan rad, vodila imenik članova, provodila stručni nadzor i postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.
• Jasnije uređivanje profesionalne odgovornosti i zaštite radnika. Uz obveze stručnog i savjesnog rada, prepoznaju se okolnosti u kojima radnik nije odgovoran za neprovedeni postupak zbog neosiguranih sredstava, pribora ili opreme, uz obvezu da bez odgode pisano obavijesti neposredno nadređenu osobu.
• Veća pravna sigurnost u postupcima izdavanja i obnavljanja licenci. Predviđa se mogućnost žalbe Ministarstvu zdravstva, dok postojeća odobrenja HKZR-a ostaju valjana do isteka roka na koji su izdana. Time se osigurava kontinuitet prava članova tijekom prelaska na novi sustav.

Hrvatska komora zdravstvenih radnika pozdravlja upućivanje zakonskog prijedloga u saborsku proceduru i prepoznavanje potreba medicinsko-laboratorijske struke u predloženom zakonskom okviru.

Zahvaljujemo Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu zdravstva na spremnosti da se kroz zakonska rješenja podupru obrazovanje, stručnost, profesionalna odgovornost i razvoj zdravstvenih radnika, a time i veća sigurnost pacijenata te dostupnija i kvalitetnija zdravstvena zaštita.

Zahvaljujemo i našim članovima Komore na povjerenju i strpljenju tijekom ovog procesa!

Ulaganje u znanje, kompetencije i profesionalni položaj zdravstvenih radnika ulaganje je u dobrobit pacijenata i unaprjeđenje zdravstvenog sustava u cjelini.

Katja Puljčan, univ.mag.med.lab.diag.

Predsjednica HKZR/ voditeljica SR MLD